Naslage čađi u benzinskim i dizelskim motorima s vremenom mogu smanjiti efikasnost rada motora, povećati potrošnju goriva i otežati prolazak eko-testa na tehničkom pregledu. Zbog toga se mnogi vozači odlučuju na postupak dekarbonizacije motora, kojim se uklanjaju naslage ugljika iz unutrašnjosti motora.
Dekarbonizacija je postupak čišćenja motora od naslaga čađi koje se nakupljaju na dijelovima poput ventila, EGR ventila, turbopunjača, filtera čestica (DPF) i katalizatora. Prekomjerno nakupljanje ovih naslaga može utjecati na rad motora, smanjiti njegove performanse i povećati emisiju štetnih plinova.
Jedna od metoda koja se koristi u praksi zasniva se na proizvodnji mješavine vodika i kisika procesom elektrolize vode. Dobijeni plin uvodi se u usisni sistem motora, gdje tokom rada može pomoći u uklanjanju dijela naslaga ugljika s ključnih komponenti.
Nakon postupka, kod pojedinih vozila moguće je poboljšanje rada motora, smanjenje emisije čađi iz ispušnog sistema te lakše ispunjavanje ekoloških zahtjeva na tehničkom pregledu. Ipak, efekti mogu zavisiti od stanja motora, broja prijeđenih kilometara i stepena zaprljanosti.
Stručnjaci ističu da je dekarbonizacija namijenjena i benzinskim i dizelskim motorima, kao i pojedinim radnim mašinama, ali naglašavaju da ovaj postupak ne može zamijeniti redovno održavanje niti otkloniti mehaničke kvarove na motoru. Redovni servisi, kvalitetno gorivo i pravovremena zamjena potrošnih dijelova i dalje su ključni za dug vijek motora i manje štetne emisije.