Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nova hidžretska godina nastupila je večeras s akšamom, a 1. muharrem 1445. godine po Hidžri je sutra, 19. jula.
"Hidžra ima svoje vremensko značenje i značaj, ali i svevremensku poruku i imperativ. Vremenski kontekst i značaj Hidžre za poslanika Muhammeda, a.s., i ashabe, pa i ensarije, opisan je do u detalje, i svake godine iznova se opisuje i o njemu govori. Međutim, muslimani današnjice općenito, i muslimani Bosne i Hercegovine posebno, još uvijek nisu dokučili svevremensku poruku i imperativ hidžre.
Hidžra u širem smislu znači promjenu i pokret i kao povijesni događaj u islamu, spram koje muslimani računaju kalendar, se ne odnosi na pojedinca, nego na kolektiv, narod i ummet. Promjena i pokret su dvije osnovne poruke hidžre“, izjavio je za Agenciju MINA glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Jajce Zehrudin-ef. Hadžić.
Dodao je da kur'anski ajet "da Allah neće promijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sam sebe, zapravo znači da je narod koji nije spreman na promjenu i pokret osuđen na stagnaciju i propast, te život bez bereketa".
"Svjedoci smo svakodnevnih napada na cjelokupni identitet Bošnjaka i integritet Bosne i Hercegovine. Nakon genocida, urbicida i kulturocida u Bosni i Hercegovini danas je na sceni sociocid - napadnute su institucije države izvana i iznutra - scenarij sličan onome iz nedavne prošlosti.
A jesmo li kao narod i kao pojedinci išta naučili iz teške prošlosti za bolju budućnost?! Bili smo nekoliko godina, istini za volju kako ko, i muhadžiri i ensarije, uzesmo li pouke hidžre", kazao je on.
Naglasio je da tek "kada odgovorno budemo poštovali red veličine, Bog Dragi će nam dati bereket većine pa nas neće, poput morske pjene, raznorazni valovi izvana i iznutra, desno i lijevo nositi“.
"Hidžra je univerzalna poruka o principima vjere i cjeloživotnom traganju za smirajem života, a pronalazimo ih u stalnoj borbi za pravdu, bez obzira na snove, jer značenje sna nije imperativ života. A hidžra je podsjetnik - da treba nešto činiti i mijenjati, i da ne treba samo kukati, puno pričati i čekati - jer bereket je u pokretu i promjeni", zaključio je Zehrudin-ef. Hadžić.
Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, r.a., a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra - preseljenje Muhammeda, a.s, iz Mekke u Medinu.
Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, a.s.
