Parlamentarna skupština NATO-a održava svoje proljetno zasjedanje u Dejtonu, savezna država Ohio. Mjesto održavanja nije odabrano slučajno — upravo je u Dejtonu 1995. godine potpisan mirovni sporazum koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Ove godine obilježava se trideseta godišnjica tog događaja.
U tom kontekstu organiziran je i panel na kojem su učestvovali ključni akteri mirovnih pregovora iz 1995. godine, uključujući učesnike iz obližnje vojne baze Wright-Patterson. Panel je imao za cilj odgovoriti na pitanje: koje lekcije možemo izvući iz Dejtonskog sporazuma i da li ih je moguće primijeniti na savremene sukobe, posebno rat u Ukrajini?
Učesnici panela: Bildt, Hill, Clark i Pierce
Među govornicima su bili Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u BiH i bivši ministar vanjskih poslova Švedske; Christopher Hill, bivši američki ambasador u Srbiji; general Wesley Clark, umirovljeni američki vojni komandant; te Dame Karen Pierce, koja je izvještavala o pregovorima.
Carl Bildt: Dejton kao izuzetak
Bildt je podsjetio da su mirovni sporazumi poput Dejtonskog izuzetno rijetki u modernoj historiji Evrope. Proces je bio izuzetno kompleksan, s obzirom na raspad bivše Jugoslavije i izazov da se BiH sačuva kao cjelovita država.
“Dejton je bio uspjeh, ali su mu prethodili veliki neuspjesi zbog neslaganja između Evrope i SAD-a. Lekcija je jasna — međunarodna zajednica mora govoriti jednim glasom i djelovati usklađeno kako bi se postigao rezultat”, rekao je Bildt.
Dodao je i da je Rusija tada igrala konstruktivnu ulogu, iako nije potpisala vojni aneks, kasnije je učestvovala u mirovnim naporima.
Upitan o mogućnosti primjene Dejtonskih lekcija na Ukrajinu, Bildt je bio skeptičan, ističući kako je riječ o potpuno drugačijem tipu sukoba — agresiji jedne države na drugu, dok je rat u BiH bio povezan s raspadom federacije i pokušajem izgradnje multietničkog društva.
Wesley Clark: Ne budite plašljivi
General Clark se usprotivio Bildtovoj ocjeni, naglasivši važnost hrabrog i odlučnog međunarodnog odgovora. “Diplomati i državnici, ne budite plašljivi kada su ovakve operacije u pitanju,” poručio je.
Prisjetio se kako su snage UNPROFOR-a bile nemoćne da zaustave sukobe u BiH, jer nisu imale ovlasti za vojnu intervenciju osim u samoodbrani. Ključni trenutak, prema njegovim riječima, dogodio se u proljeće 1995. kada su Francuska i Velika Britanija rasporedile artiljeriju na Igman, čime su poslale snažnu poruku odlučnosti.
Nakon toga uslijedili su NATO-vi zračni udari, što je bio prelomni trenutak za pokretanje mirovnog procesa. Clark je naveo i svoj susret sa Slobodanom Miloševićem i Richardom Holbrookeom, u kojem je Milošević izrazio zabrinutost zbog bombardovanja, a Clark odgovorio da su upravo ti napadi doprinijeli miru.
“Sila međunarodne intervencije zaustavila je sukob u BiH,” zaključio je general.
Ukrajina kao novi test: Sličnosti i razlike
Clark smatra da postoji mnogo sličnosti između situacije u Ukrajini i rata u BiH — prije svega u nedostatku snažne i jedinstvene međunarodne reakcije. “Vidim drhtavu reakciju Zapada, kao u prvim danima UNPROFOR-a. Ukrajina se bori za slobodu svih nas, a međunarodni odgovor je neadekvatan,” upozorio je.
Putina je uporedio s Miloševićem: “Milošević se nije izvukao, i uz vaše liderstvo i posvećenost, neće ni Putin.”
Christopher Hill: Holbrookeova vizija i važnost savezništva
Hill je rat u BiH nazvao “nesretnim” i podsjetio da je odnio više od 100.000 života, s pokušajem promjene etničke karte. Istakao je složenost sukoba i činjenicu da je bilo više frontova, uključujući sukob između Bošnjaka i Hrvata.
Pojašnjavajući zašto su pregovori održani u Dejtonu, kazao je da je Richard Holbrooke smatrao da SAD mora pokazati ozbiljnost tako što će ih ugostiti na svojoj teritoriji. “Ako želimo pokazati odlučnost, mora biti ovdje”, bio je Holbrookeov stav.
Hill je naglasio važnost partnerstva s Evropljanima koji bolje poznaju regiju, te da je Holbrooke imao strategiju da pokaže kako dva entiteta mogu funkcionirati unutar jedne države — Bosne i Hercegovine.
Savezništvo i odlučnost ostaju ključ
Na kraju, Hill je istakao da su ključne lekcije iz Dejtona: bliska saradnja sa saveznicima, hrabrost u odlučivanju, i jasno postavljeni ciljevi.
“Zaustavili smo rat, učvrstili transatlantske odnose, i kroz NATO postavili temelje nove sigurnosne arhitekture. Prava lekcija iz Bosne je: djelovati zajednički i odlučno”, zaključio je Hill.