I dok je pažnja Zapada usmjerena na zastoj mirovnih pregovora i ukrajinske napade na ruske rafinerije, mnogo pažnje privlači sjeverna granica Ukrajine s Bjelorusijom.
Naime, Bjelorusija ove sedmice učestvuje u ruskim vojnim vježbama koje uključuju i nuklearno oružje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je na mogućnost da se Minsk uključi u rat kao ruski saveznik, a takav scenarij ne bi bio presedan.
Bjelorusija je već povlačila poteze koji su nagovještavali mogući ulazak u rat, uključujući mobilizaciju dijela svojih kopnenih snaga uz ukrajinsku granicu tokom 2024. godine, piše Kyiv Independent.
Podrška Moskvi
Podrška Minska Moskvi od početka invazije 2022. godine bila je ključna za ruske operacije. Upravo je s bjeloruskog teritorija krenuo početni ruski pokušaj zauzimanja Kijeva, a preko Bjelorusije ruske snage napredovale su prema Buči i Irpinju, simbolima nekih od najtežih ratnih zločina tokom invazije.
Bjelorusiju se optužuje i za učestvovanje u otmici ukrajinske djece, dok ruski dronovi i projektili i dalje koriste njen zračni prostor za napade na zapad Ukrajine. Ipak, treba reći da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko svjestan da bi direktan ulazak u rat bio izrazito nepopularan među građanima. Osim političkog rizika, takav potez predstavljao bi i ozbiljan vojni problem.
Bjeloruska vojska nema ozbiljnije borbeno iskustvo, a dio najbolje vojne opreme posljednjih godina završio je u Rusiji kao nadoknada za gubitke na ukrajinskom ratištu. S druge strane nalazi se ukrajinska vojska, danas jedna od najiskusnijih u svijetu, dodatno utvrđena uz sjevernu granicu nakon iskustava iz 2022. godine.
Međutim, Lukašenko istovremeno zna da njegov politički opstanak zavisi od Kremlja, pa nije isključeno da bi Vladimir Putin mogao izvršiti snažan pritisak za direktno uključivanje Bjelorusije u rat.
Dva moguća scenarija
Analitičari pritom vide dva moguća scenarija. Prvi uključuje napad prema Kijevu. Iako je malo vjerovatno da bi Bjelorusija mogla ostvariti ono što Rusiji nije uspjelo 2022. godine, sama prijetnja glavnom gradu natjerala bi Ukrajinu da dio snaga premjesti s ključnih ratišta na odbranu Kijeva. Time bi Rusija dobila više prostora za napredovanje na drugim dijelovima fronta.
Drugi scenarij podrazumijeva prodor prema zapadnoj Ukrajini s ciljem ometanja opskrbnih pravaca iz Poljske, koji su ključni za ukrajinski ratni napor. To bi također prisililo Ukrajinu da prebaci veliki broj vojnika s istočnog fronta.
U oba slučaja, čak i bez trajnog zauzimanja teritorije, sama invazija oslabila bi ukrajinsku odbranu i otvorila nove prilike Rusiji. Zbog toga zapadni saveznici Ukrajine, smatraju analitičari, trebaju nastaviti dijeliti obavještajne podatke o aktivnostima bjeloruske vojske te dodatno ojačati alternativne opskrbne pravce prema Ukrajini, posebno preko Rumunije.
Spominje se i mogućnost vojnih vježbi NATO saveza u Poljskoj, Litvaniji i Latviji kako bi se Minsku pokazalo da bi svako širenje sukoba moglo imati ozbiljne posljedice, piše Kyiv Independent.