Dok se svjetski lideri pripremaju za NATO samit koji se održava 7. i 8. jula u Turskoj, u diplomatskim krugovima vlada rijetko viđena nervoza.
Glavna tema susreta neće biti samo bezbjednost, već otvorena trgovina: Donald Trump NATO savez sve otvorenije koristi kao „bankomat“, vršeći pritisak na evropske članice da većinu svog budžeta za odbranu potroše na kupovinu američkog naoružanja.
Transakcijska diplomatija na djelu
Američki veleposlanik pri NATO-u, Matt Whitaker, nije skrivao fokus Vašingtona. Prošlogodišnja potrošnja od skoro 120 milijardi dolara, od čega je polovina završila u američkoj vojnoj industriji, za Bijelu kuću je tek „dobar početak“. Američka administracija otvoreno se protivi evropskim inicijativama za jačanje vlastite odbrambene industrije, nazivajući ih „protekcionističkim“.
Ovakav pristup izaziva zebnju među evropskim diplomatama. Prema riječima neimenovanih izvora, evropske zemlje su svjesne svoje ovisnosti o SAD-u i sada su primorane da „biraju bitke“. Jedan od diplomata je za Politico slikovito opisao atmosferu koja vlada pred put u Tursku:
„Želimo doći tamo, dati svoja obećanja oko odbrane i potrošnje, i otići prije nego što nešto pođe ukrivo.“
„Papirnati tigar“ i nove napetosti
Atmosferu dodatno podgrijava činjenica da su odnosi unutar saveza sve zategnutiji. Američki ministar odbrane, Pete Hegseth, nedavno je izazvao pravi diplomatski skandal nazvavši NATO „papirnatim tigrom“ koji ima nezdravu ovisnost o američkoj zaštiti.
Hegseth je dodatno razljutio saveznike prigovorima što evropske zemlje nisu pružile dovoljnu pomoć u nedavnim sukobima sa Iranom.
Uz najave o daljem smanjenju američkih trupa u Evropi, kao i odbijanje Vašingtona da Njemačkoj proda projektile tipa Tomahawk, ovaj samit u Turskoj mogao bi biti prekretnica koja će definisati budućnost odnosa između prekookeanskog partnera i Starog kontinenta.