Ministri odbrane zemalja članica NATO-a okupit će se danas u Briselu kako bi razgovarali o drastičnom povećanju odbrambene potrošnje, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zatražio da sve članice ulažu čak 5% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sektor odbrane.
Trenutni dogovoreni cilj iznosi 2%, ali Trumpova administracija insistira na više nego dupliranju tog iznosa. Sve se dešava manje od tri sedmice uoči ključnog samita NATO-a, zakazanog za 24. i 25. juni u Haagu.
"Moramo ići dalje i moramo ići brže", izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, dodavši da će "novi plan ulaganja u odbranu biti u središtu predstojećeg samita".
Rutte je predložio kompromisni prijedlog: povećanje izdvajanja na 3,5% BDP-a, uz dodatnih 1,5% za širu sigurnosnu potrošnju, uključujući sajber sigurnost i infrastrukturu.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius upozorio je da je neophodno pronaći "realan kompromis između onoga što je potrebno i onoga što je moguće potrošiti".
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker istakao je da "nema neograničenog vremena" i da su očekivanja visoka. Rutteov prijedlog da se cilj od 5% dostigne do 2032. godine izazvao je podjele – dok neke istočnoevropske zemlje smatraju da je taj rok previše udaljen, druge ga vide kao teško dostižan.
Litvanska ministrica odbrane Dovile Sakaliene poručila je da je "2032. definitivno prekasno" i zatražila da se cilj postavi za najkasnije 2030. godinu.
Još uvijek se raspravlja i o tome šta se tačno podrazumijeva pod "troškovima vezanim za odbranu" – uključujući troškove za sajber sigurnost i određene vrste infrastrukture. Cilj je, prema riječima jednog NATO diplomate, "pronaći definiciju koja je dovoljno precizna da obuhvati stvarna ulaganja, ali i dovoljno fleksibilna da uzme u obzir nacionalne specifičnosti".