NATO ozbiljno razmatra promjene pravila o upotrebi sile na svom istočnom krilu, kako bi se omogućilo obaranje ruskih borbenih aviona i dronova koji sve češće povređuju zračni prostor zemalja Saveza. Prema pisanju Timesa, ključnu ulogu mogao bi odigrati tajni britanski program poznat kao Projekt Hobotnica, koji predviđa masovnu proizvodnju dronova za zaštitu neba nad Evropom.
Baltičke države traže odlučniji odgovor
U posljednjim sedmicama zabilježeni su brojni incidenti – ruski dronovi i borbeni avioni povrijedili su zračni prostor Poljske, Rumunije i Estonije, dok su vojne baze i aerodromi širom Evrope bili pod sumnjivim nadzorom. Predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs poručio je da je vrijeme da se sadašnja misija „zračnog nadzora“ pretvori u punopravnu „zračnu odbranu“.
„Potrebna nam je promjena pristupa – s pukog nadzora prema stvarnoj misiji odbrane“, naglasio je Rinkēvičs.
„Opcija“ ofanzivna strategija
Talijanski admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, potvrdio je da prelazak na ofanzivniju strategiju ostaje opcija, ali da se još čekaju rezultati istraga o posljednjim upadima. Ipak, više članica Saveza traži bržu reakciju, upozoravajući da Moskva koristi ove incidente za testiranje spremnosti NATO-a.
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je saveznike da obaraju ruske avione ako nastave kršiti granice Saveza, a generalni sekretar NATO-a Mark Rutte složio se da bi to mogao biti „adekvatan odgovor“.
Najozbiljniji incidenti posljednjih decenija
Poljska je 10. septembra zabilježila jedan od najozbiljnijih incidenata u posljednjim decenijama, kada je u njen zračni prostor ušlo oko 20 ruskih dronova. Neki od njih letjeli su prema bazi Łask, gdje su stacionirani američki lovci F-35.
Estonija je također izvijestila da su ruski MiG-31 prodrli u njen zračni prostor, a izvori za Times tvrde da su avioni letjeli čak prema Tallinu, prije nego što su ih presreli talijanski F-35.
Zid dronova uz granicu NATO-a
Britanski ministar odbrane John Healey potvrdio je da će u okviru Projekta Hobotnica britanski dronovi biti raspoređeni na istočnom krilu NATO-a, stvarajući „barijeru dronova“ za zaštitu članica Saveza. Paralelno, Evropska unija i baltičke države rade na podizanju „zida dronova“ – višeslojnog sistema radara, akustičnih senzora i raketnih sistema Patriot duž granica s Rusijom i Bjelorusijom.
Prvi elementi tog sistema, prema riječima evropskog komesara za odbranu Andriusa Kubiliusa, mogli bi biti postavljeni u roku od 12 mjeseci.