Koncept "kriosana", dugotrajnog boravka u stanju suspendovane animacije putem dubokog smrzavanja, decenijama je bio rezervisao isključivo za naučnu fantastiku. Iako je miran san tokom putovanja kroz svemirska prostranstva i dalje dalek cilj, naučnici su upravo napravili ogroman korak ka njegovom ostvarenju.
Tim istraživača sa Univerziteta Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj uspio je povratiti aktivnost u mozgovima miševa nakon što su tkivo sačuvali u specifičnom "staklastom" stanju, metodom zvanom vitrifikacija, a zatim ga pažljivo odmrznuli. Detalji ove studije objavljeni su u prestižnom naučnom časopisu PNAS.
Voditelj istraživanja Alexander German i njegove kolege smatraju da bi ovo otkriće moglo postaviti temelje za zaštitu mozga nakon teških povreda, očuvanje organa za transplantaciju ili čak suspendovanje cijelih tijela sisara.
"Ako je funkcija mozga svojstvo koje proizlazi iz njegove fizičke strukture, kako je možemo obnoviti nakon potpunog gašenja?" izjavio je German, ističući da su istraživanjem željeli vidjeti može li se funkcija ponovo pokrenuti nakon što se molekularno kretanje potpuno zaustavi.
Klasično zamrzavanje je pogubno za organe jer kristali leda probijaju ćelijske zidove. Da bi to izbjegli, naučnici su koristili vitrifikaciju, proces brzog hlađenja tečnosti u kojem se molekule "zarobljavaju" u stanju sličnom staklu, bez stvaranja leda.
Uzorci moždanog tkiva miša (debljine 350 mikrometara) uronjeni su u specijalne hemikalije i ohlađeni na -195 stepeni Celzijusa pomoću tečnog dušika. Nakon perioda od deset minuta do sedam dana u dubokom zamrzavanju, tkivo je odleđeno.
Najfascinantniji dio istraživanja je činjenica da su neuronske i sinaptičke membrane ostale netaknute.
"Značajno je da je mehanizam učenja i pamćenja (LTP) u hipokampusu ostao operativan", navodi se u radu. To znači da fizička osnova onoga što životinja "zna" nije uništena procesom zamrzavanja. Neuroni su nakon odmrzavanja reagovali na električne podražaje na gotovo potpuno normalan način.
Naučni tim je već počeo testirati tehniku na ljudskim tkivima. "Već imamo preliminarne podatke koji pokazuju održivost i u tkivu ljudske moždane kore", potvrdio je German.
Ipak, put do zamrzavanja cijelog čovjeka za međuzvjezdana putovanja još uvijek je dug. Bit će potrebna bolja rješenja za ravnomjerno hlađenje i zagrijavanje velikih organa prije nego što ova tehnika pređe s laboratorijskih uzoraka na cijele sisare.