Niko ne zna kako će i kada završiti rat u Ukrajini, ali je jasno da Rusija trenutno ne pobjeđuje, odnosno da nije postigla svoj početni cilj - munjeviti udar na Kijev kako bi srušila vladu.
U međuvremenu rastu tenzije između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država te neki analitičari upozoravaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin, ako shvati da gubi rat, mogao pribjeći korištenju svog moćnog nuklearnog arsenala.
Čak je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio da postoji ozbiljan rizik od izbijanja nuklearnog rata.
Ako dođe do toga, Zapad bi mu mogao odgovoriti istom mjerom i time pokrenuti nuklearni sukob na globalnom nivou, prenosi Antena M.
Nuklearna zima
S obzirom na to da raste strah od nuklearnog rata, stručnjaci su napravili analizu njegovih mogućih posljedica i utvrdili da bi u tom slučaju umrlo pet milijardi ljudi.
Ne samo zbog eksplozije i radijacije, već i zbog gladi koju bi uzrokovala čađ i dim u atmosferi, a koji bi blokirali sunčevu svjetlost i doveli do nuklearne zime.
Prema studiji iz 2017. koja je ispitivala posljedice umjerenog do velikog globalnog nuklearnog rata, stručnjaci su ustanovili da bi nuklearna zima tokom prve dvije godine uzrokovala hlađenje za oko 12-20 stepeni Celzijusa u velikom dijelu glavnih poljoprivrednih regija SAD, Evrope, Rusije i Kine.
Naučnici sa Univerziteta Rutgers su u novom istraživanju analizirali posljedice šest mogućih scenarija nuklearnog sukoba. U najgorem, ako izbije rat između SAD i Rusije, sa Zemlje bi nestalo više od polovine čovječanstva, piše Bloomberg.
Naime, rat između SAD, njihovih saveznika i Rusije, koji posjeduju više od 90% globalnog nuklearnog arsenala, mogao bi proizvesti više od 150 Tg čađe i uzrokovati nuklearnu zimu.
Njihove procjene se temelje na izračunima nivoa čađi koja bi dospjela u atmosferu nakon razaranja i požara koje je uzrokovala upotreba nuklearnog oružja.
Koristili su alat za prognoziranje klime koji podržava američki Nacionalni centar za istraživanje atmosfere (NCAR), što im je omogućilo procjenu produktivnosti usjeva za svaku pojedinu državu.
Čak bi i sukob relativno malih razmjera imao razorne posljedice za globalnu proizvodnju hrane.
Lokalni sukob između Indije i Pakistana doveo bi u roku od pet godina do pada prinosa za procijenjenih 7%, dok bi američko-ruski nuklearni sukob rat doveo do pada proizvodnje za 90% u roku od tri do četiri godine.
Stručnjaci su takođe razmatrali može li korištenje usjeva koji se trenutno koriste kao hrana za životinje ili smanjenje bacanja hrane nadoknaditi gubitke neposredno nakon sukoba, ali su zaključili da bi uštede bile minimalne u slučaju sukoba većih razmjera.
Jasni podaci
"Ovi podaci nam jasno govore – ne smijemo dozvoliti da dođe do nuklearnog rata", rekao je klimatolog Alan Robock sa Univerziteta Rutgers.
Istraživanje je pokazalo da bi najbolja šansa za preživljavanje američko-ruskog nuklearnog rata bila preseljenje u Australiju ili Argentinu, jer bi te zemlje mogle proizvesti dovoljno hrane s obzirom na to da već uzgajaju otpornije usjeve.
Australija i Argentina u slučaju najgoreg scenarija imaju najbolje šanse da njihova civilizacija preživi decenije nakon nuklearnog sukoba, kazao je Alan Robock za The Times.
"Prema scenariju od 150 Tg, većina nacija imala bi unos kalorija manji od potrošnje energije u mirovanju. Jedini izuzetak je Australija. Nakon što isključimo međunarodnu trgovinu, pšenica iznosi gotovo 50% unosa kalorija u Australiji.
Budući da proljetna pšenica u simulacijama nuklearnog rata s povoljnijim temperaturama za proizvodnju hrane pokazuje rastuća ili mala smanjenja, unos kalorija u Australiji bio bi veći nego u drugim nacijama", navode naučnici u studiji.
"Novi Zeland bi takođe imao bolju situaciju od drugih zemalja. Ali ako dođe do tog scenarija, u te zemlje bi počeo stizati veliki priliv izbjeglica iz Azije i drugih područja u kojima bi bilo nestašice hrane", dodaju oni.
Istraživanje naziva "Global food insecurity and famine from reduced crop, marine fishery and livestock production due to climate disruption from nuclear war soot injection" objavljeno je u časopisu Nature Food.
