Američka svemirska agencija NASA objavila je da naučnici pomoću njenog rovera Perseverance detaljno proučavaju organski ugljenik pronađen na Marsu. Otkriće bi moglo pomoći u odgovoru na jedno od najvećih pitanja svemirskih istraživanja, da li je Crvena planeta ikada mogla podržavati život.
Novo istraživanje opisuje strukturu organskog ugljenika pronađenog u sedimentnim stijenama koje sadrže mogući biosignatur, odnosno trag koji bi mogao ukazivati na drevnu mikrobnu aktivnost.
Ipak, naučnici naglašavaju da ovo otkriće nije dokaz da je život ikada postojao na Marsu, jer organski spojevi mogu nastati i kroz hemijske procese koji nisu povezani sa živim organizmima.
Tragovi iz drevnog jezera na Marsu
Stijene koje se analiziraju stare su između približno 3,2 i 3,8 milijardi godina, a nastale su ispod nekadašnjeg jezera u krateru Jezero na Marsu.
Organski ugljenik predstavlja osnovu molekula koji grade DNK, ćelije i proteine, zbog čega je njegovo prisustvo posebno zanimljivo naučnicima koji istražuju mogućnost drevnog života.
Uzorci su pronađeni u dvije stijene nazvane „Cheyava Falls“ i „Walhalla Glades“, koje su udaljene oko 100 metara jedna od druge.
NASA je prošle godine objavila fotografije stijene „Cheyava Falls“, koja je imala tanke slojeve crvenkaste boje i strukture nalik mrljama. Na Zemlji slične formacije ponekad mogu biti povezane s djelovanjem mikroorganizama.
Instrument koji otkriva skrivene tragove
Analize su obavljene pomoću instrumenta SHERLOC koji se nalazi na roveru Perseverance. On je otkrio složeni organski ugljenik, poznat kao makromolekularni ugljenik.
Istraživači navode da ovaj oblik ugljenika ima sličnosti sa materijalima koji na Zemlji mogu nastati i biološkim i nebiološkim procesima, kao i sa organskim materijalima pronađenim u meteoritima.
Ovo je prvi put da je makromolekularni ugljenik pronađen u muljevitim stijenama kratera Jezero, gdje je rover sletio 2021. godine.
Ranije je slična jedinjenja otkrio i drugi NASA-in rover Curiosity u krateru Gale, udaljenom oko 3.700 kilometara.
Još nema dokaza da je postojao život
Naučnici ističu da rezultati pokazuju kako su prije više milijardi godina na Marsu možda postojali uslovi pogodni za nastanak života i da su organski materijali mogli biti široko rasprostranjeni.
Međutim, porijeklo pronađenog ugljenika još uvijek nije poznato. Roverovi instrumenti ne mogu sa sigurnošću utvrditi da li je materijal nastao djelovanjem živih organizama ili prirodnim hemijskim procesima.
Zbog toga naučnici smatraju da bi uzorke sa Marsa bilo potrebno donijeti na Zemlju, gdje bi se mogli detaljnije analizirati naprednijim laboratorijskim metodama.
Mars je nekada mogao biti pogodan za život
U ranoj historiji Mars je imao gušću atmosferu i topliju klimu nego danas, što je omogućavalo postojanje tečne vode na površini.
Krater Jezero smatra se ostacima drevnog jezerskog područja koje je moglo predstavljati pogodno okruženje za mikrobni život.
„Jedino mjesto u svemiru za koje sa sigurnošću znamo da je život nastao jeste Zemlja“, rekao je naučnik Kyle Uckert iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Kaliforniji, jedan od autora studije.
On je dodao da bi eventualno otkriće života na Marsu imalo ogromne posljedice za razumijevanje toga kako život nastaje i koliko je čest u svemiru.
Rover Perseverance lansiran je sa Zemlje 30. jula 2020. godine, a na Mars je uspješno sletio 18. februara 2021. godine.