Nedavna naučna studija o ponašanju smreka tokom djelomične pomrčine Sunca izazvala je veliku pažnju javnosti, ali i podijeljene reakcije u naučnoj zajednici. Istraživački tim predvođen fizičarom Alessandrom Chiolerijem s Italijanskog instituta za tehnologiju i ekologicom Monicom Gagliano sa Univerziteta Southern Cross u Australiji tvrdi da su stabla pokazala sinhronizirane bioelektrične promjene koje su započele satima prije same pomrčine, sugerirajući "anticipatornu reakciju".
U istraživanju provedenom na visini od oko 2.000 metara nadmorske visine u italijanskim Dolomitima, naučnici su postavili udaljene senzore na tri zdrave smreke (dvije starosti oko 70 godina i jednu od 20 godina), kao i na pet panjeva. Ti su senzori mjerili električne struje koje nastaju kada nabijene molekule putuju kroz ćelije živih organizama.
"Naši rezultati pokazali su da su smreke pokazale sinhronizirane promjene u bioelektričnoj aktivnosti unaprijed, sugerirajući aktivan, a ne samo pasivan odgovor na dolazeće zatamnjenje," izjavila je Gagliano za Live Science. "Najizraženiji rani znakovi uočeni su kod starijih stabala, što ukazuje na kapacitet sličan memoriji povezan s njihovom dobi i okolišnom historijom."
Gagliano je zaključila da bi ovo mogla biti prva naučna potvrda da se stabla u šumi ponašaju kao koordinirani kolektivni istem, više kao integrirana mreža nego kao izolirani pojedinci. Studija je objavljena 30. aprila u časopisu Royal Society Open Science.
Naučni skepticizam
Unatoč intrigantnim tvrdnjama, mnogi naučnici dovode u pitanje naučnu valjanost studije.
James Cahill, biljni ekolog sa Univerziteta Alberta u Kanadi, izrazio je zabrinutost zbog samog objavljivanja rada: "Ova studija ne zadovoljava osnovne naučne standarde. Imaju uzorak od samo tri stabla i testiraju preko deset varijabli. Uvijek ćete pronaći neki uzorak ako radite na taj način."
Cahill upozorava da su reakcije biljaka na promjene svjetlosti poznate i očekivane: "Ako ugasite svjetla u stakleniku ili dođe noć, svaka biljka će smanjiti transpiraciju i fotosintezu. Je li to koordinacija?"
Prema njegovim riječima, detekcija bioelektričnih promjena nije spektakularna sama po sebi, jer ih sadrži svaki živi materijal, pa nije iznenađujuće da su zabilježene i kod drveća. Također ističe da ne postoji jasna evolucijska prednost reagiranja na pomrčinu koja je rijetka i kratkotrajna pojava.
Jednostavnije objašnjenje
Cahill nudi moguće alternativno objašnjenje zašto su signali počeli mijenjati prije same pomrčine.
"Biljke imaju razvijene senzore za detekciju svjetlosti, uključujući UV i plavu svjetlost, koja se prva mijenja na horizontu. Mnoge biljke počinju mijenjati svoju fotosintetsku opremu čak i prije izlaska sunca", objašnjava. "Ne vidim da je ovo nešto drugačije."
Posebno ga zabrinjava to što autori nisu usporedili podatke s klasičnim ciklusima dana i noći, što bi bio očit kontrolni eksperiment: "To me jako zabrinjava," izjavio je.
Kritike na uzorak i interpretaciju podataka
Sumnje u zaključke dodatno pojačava činjenica da su samo tri živa stabla promatrana, od čega je jedno označeno kao "mlado", iako ima 20 godina i nalazi se na drugoj lokaciji. Cahill naglašava da su tvrdnje o različitom odgovoru mladih i starih stabala time naučno neutemeljene.
Justine Karst, šumska ekologinja također sa Univerziteta Alberta, bila je još izravnija: "Ne mislim da se išta može zaključiti iz eksperimenta koji nema replikate."
Karst je u 2023. godini bila suautorica studije koja je opovrgnula popularnu teoriju o tzv. "drvenoj mreži" (wood-wide web), prema kojoj stabla podzemnim gljivičnim mrežama razmjenjuju informacije i resurse. "Nadali smo se da će nakon pada teorije o drvenoj mreži novinari biti skeptičniji prema tvrdnjama da 'drveće komunicira'," rekla je Karst.
Autori brane svoj rad
Chiolerio i Gagliano priznaju izazove koje je donijelo postavljanje opreme na gotovo 2.000 metara nadmorske visine, pri temperaturama koje su padale do -15 stepeni.
"Zbog kompleksnosti terenskog rada u alpskim uvjetima, fokusirali smo se na mali broj pažljivo odabranih stabala," objasnila je Gagliano. "Unatoč malom uzorku, podaci su bili konzistentni među različitim stablima i lokacijama. Ovo je rana faza istraživanja i temelj za šira istraživanja."
Cahill, koji sam istražuje ponašanje biljaka i njihovu moguću kogniciju, naglašava važnost visokog nivoa dokaza prije iznošenja ovakvih tvrdnji. "Simpatičan sam prema alternativnim pristupima, ali radovi poput ovog otežavaju provođenje ozbiljne nauke u kontroverznim područjima. Vrlo je razočaravajuće jer je Royal Society imao izniman ugled. Ovaj rad nije smio biti objavljen."
Na upit Live Sciencea, uredništvo časopisa Royal Society Open Science izjavilo je da je studija prošla standardni proces recenzije i da potiču akademsku raspravu. "Svaki čitatelj može poslati komentar na objavljeno istraživanje, koji će biti recenziran i objavljen uz odgovor izvornih autora."
Iako ideja o komunikaciji među drvećem uoči pomrčine zvuči uzbudljivo i gotovo poetski, naučna zajednica poziva na oprez, rigorozniju metodologiju i daljnje provjere. U ovom trenutku, studija više izaziva kontroverzu nego što daje čvrste zaključke. No, kao što sami autori tvrde, ovo bi mogla biti tek prva stranica u potencijalno važnom poglavlju razumijevanja ponašanja biljaka.