Koralni grebeni posljednjih decenija izloženi su snažnom pritisku zbog sve razornijih tropskih oluja, zagađenja i masovnih epizoda izbjeljivanja korala uzrokovanih rastom temperature okeana.
Naučnici su identificirali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koralnih grebena koji imaju sposobnost preživjeti i oporaviti se od posljedica klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak.
To je gotovo tri puta više nego što se ranije procjenjivalo. Koralni grebeni, koji predstavljaju stanište za četvrtinu ukupnog morskog života na Zemlji, posljednjih decenija suočavaju se s velikim pritiscima zbog snažnijih tropskih oluja, zagađenja i masovnog izbjeljivanja korala izazvanog zagrijavanjem okeana.
Neki naučnici upozoravaju da se ovi ekosistemi suočavaju s nepovratnim propadanjem. Međutim, analiza 45.000 istraživanja korala, u kombinaciji s decenijama prikupljanim klimatskim i okeanografskim podacima, omogućila je identifikaciju klimatski otpornih koralnih grebena u 71 državi i na 100 teritorija. Među njima su područja Kariba te dijelovi Tihog i Atlantskog okeana koji do sada nisu bili prepoznati kao potencijalna utočišta za korale.
„Koralni grebeni često se prikazuju kao ekosistemi koje više nije moguće spasiti“, rekla je Emily Darling, jedna od autorica istraživanja. „Ovo istraživanje pokazuje suprotno – znamo gdje postoji nada, a ono što nam sada treba jeste politička volja.“
Države trenutno izrađuju akcione planove kojima bi do kraja decenije pod formalnu zaštitu stavile 30 posto kopnenih i morskih područja, cilj poznat kao „30 do 30“. Novo istraživanje omogućit će vladama da u te planove uključe i lokacije najotpornijih koralnih grebena.
„Samo 28 posto tih grebena trenutno se nalazi unutar zaštićenih ili očuvanih područja, pa je prilika jasna, ali i hitnost djelovanja, posebno uoči mogućeg dolaska snažnog fenomena El Niño“, rekla je Darling prilikom predstavljanja rezultata.
Stacy Jupiter, suautorica istraživanja, istakla je da bi prikupljeni podaci mogli pomoći vladama u donošenju odluka o tome gdje usmjeriti ograničena finansijska sredstva kako bi se najotpornijim grebenima pružila najveća moguća šansa za opstanak.
„U nekim slučajevima, kada su grebeni pali ispod određenih pragova potrebnih za normalno funkcionisanje ekosistema, možda će biti potrebno provesti svojevrsnu trijažu i odustati od pokušaja njihove obnove“, rekla je.