Novi izvještaj Britanskog kraljevskog društva pod nazivom „Space: 2075“ donosi viziju budućnosti svemirskih aktivnosti koje bi mogle potpuno transformisati svijet kakav poznajemo. U dokumentu se predviđaju veliki tehnološki i društveni pomaci – od svemirskih baza i tvornica, preko kontakta s vanzemaljskim oblicima života, do potencijalnih oružanih sukoba u orbiti.
Sir Martin Sweeting, profesor svemirskog inženjeringa sa Univerziteta u Surreyju i jedan od autora izvještaja, naglašava da se ne radi o proricanju budućnosti, već o „razumnim scenarijima“ koji se mogu ostvariti. „Ne pokušavamo predvidjeti budućnost, ali ako o ovome ranije počnemo razmišljati, bolje ćemo se snaći“, izjavio je.
Industrijska revolucija… u orbiti
Prema izvještaju, napredak u tehnologijama višekratnih raketa i letjelica mogao bi otvoriti vrata novoj industrijskoj revoluciji – ali ovaj put u svemiru. Tvornice u mikrogravitaciji proizvodile bi materijale koji se ne mogu napraviti na Zemlji, a u orbiti bi se gradile ogromne svemirske stanice i brodovi za misije širom Sunčevog sistema.
U planu su i rudnici na asteroidima, postrojenja za recikliranje svemirskog otpada, pa čak i solarne elektrane u svemiru, koje bi putem mikrotalasa ili lasera slale čistu energiju nazad na Zemlju.
Otpad, zagađenje… i ratovi?
Međutim, rastući broj objekata u svemiru donosi i nove izazove. Količina svemirskog otpada – od nefunkcionalnih satelita do ostataka raketa – sve je veća. To ne samo da povećava rizik od sudara već doprinosi i zagađenju planete, jer dio otpada sagorijeva u atmosferi.
Autori izvještaja upozoravaju i na moguće geopolitičke napetosti. Kako svemir postaje sve „zagušeniji“, sukobi među državama i korporacijama oko najvrijednijih orbitalnih pozicija, frekvencija i resursa postaju sve vjerovatniji.
Genetički inženjering i porođaji na Marsu
U etičkom smislu otvaraju se brojna pitanja. Hoće li genetički modificirani mikroorganizmi, prilagođeni za preživljavanje u ekstremnim uslovima, biti korišteni za terraformiranje planeta poput Marsa? I šta ako takvi organizmi ugroze moguće autohtone oblike života?
Zamisliva je i situacija da ljudi počnu rađati djecu na Marsu. „Šta ako ljudi zaista počnu rađati djecu na drugim planetama?“ pita se Sweeting.
A šta je s vanzemaljcima?
Jedan od ključnih dijelova izvještaja bavi se pitanjem vanzemaljskog života. Tokom radionice u Wrexhamu, jedan od učesnika je rekao: „U svim tim galaksijama, sigurno postoji bar jedna planeta s nečim poput gusjenice.“ Autori vjeruju da ćemo, ako negdje u blizini postoji život izvan Zemlje, to vjerovatno otkriti u narednih 50 godina.
Sweeting zaključuje: „Nadam se da bi takvo otkriće moglo ujediniti čovječanstvo i pomoći nam da zaboravimo na međusobne sukobe – ali možda je to samo san.“
Vrijeme je za ozbiljna promišljanja
Izvještaj poziva vlade, regulatore, industriju i širu javnost da ozbiljno počnu razmišljati o budućnosti svemira. Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ima jaku poziciju u satelitskoj komunikaciji i posmatranju Zemlje, još uvijek nema jasnu nacionalnu strategiju koja bi ga zadržala u vrhu.
„Vlade, međunarodne organizacije i društvo moraju prepoznati što dolazi, predvidjeti izazove i pripremiti se“, zaključuje se u izvještaju.