Međunarodni tim naučnika kaže da su otkrili najstariji obrok na svijetu. U fosilnom obliku, piše CNN.
Kažu da imaju novi uvid u to kako su najranije životinje preživjele nakon što su u fosilu starom 550 miliona godina pronađeni tragovi onoga što su opisali kao najstariji obrok na svijetu.
Istraživači sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) analizirali su drevne fosile iz perioda Ediacaran nakon njihovog otkrića u Rusiji 2018. godine. Nalazi su objavljeni u časopisu Current Biology.
Neki od najstarijih života na Zemlji nazivaju se Edijakarskom biotom. Ova grupa je zasnovana na najranijim fosilima ikad otkrivenim, pružajući dokaze složenih, višećelijskih organizama.
U fosiliziranom primjerku Kimberele nalik pužu, tim je otkrio molekule fitosterola sačuvane u crijevima stvorenja. Hemijski proizvod, koji se nalazi u biljkama, sugerira da je jeo alge i bakterije sa dna oceana.
Koautor studije Jochen Brocks, profesor na Australijskom nacionalnom univerzitetu, rekao je da su alge bogate nutrijentima možda doprinijele rastu Kimberele.
“Hrana bogata energijom može objasniti zašto su organizmi biote Ediacara bili tako veliki. Gotovo svi fosili koji su došli prije biote Ediacaran bili su jednoćelijski i mikroskopske veličine”, rekao je Brocks.
Paleontolozi su sugerirali da je Kimberella vjerovatno bila jedno od najnaprednijih stvorenja edijakarske ere sa ustima i crijevima i probavljanom hranom na isti način na koji to rade moderne životinje.
“Naučnici su već znali da je Kimberella ostavila tragove hranjenja stružući alge koje su prekrivale morsko dno, što je sugeriralo da životinja ima crijeva”, objasnio je Brocks. "Ali tek nakon analize molekula Kimberelinog crijeva mogli smo utvrditi šta je tačno jela i kako probavlja hranu", rekao je on u saopštenju za javnost.
Drugi organizam po imenu Dickinsonia, jedna od najranijih životinja na Zemlji, bio je manje napredno stvorenje, bez usta i crijeva. Prema istraživačima, narastao je do 1,4 metra [4’5 stopa] i imao je rebrasti dizajn utisnut na tijelu.
Ovo nam pomaže da pratimo evoluciju
Fosile Kimberele i Dikinsonije sakupio je sa litica u blizini Bijelog mora na sjeverozapadu Rusije 2018. godine, od strane glavnog autora studije, dr. Ilje Bobrovskog iz njemačkog istraživačkog centra za geonauke GFZ. Rad je završio u okviru doktorske teze na ANU.
Bobrovskiy je rekao da nalazi pomažu naučnicima da prate evoluciju najranijih životinja i njihov odnos sa svojim potomcima danas.
On je opisao životinje iz biote Ediacaran, koje su živjele na Zemlji prije 'kambrijske eksplozije' koja je dovela do moderne životinje, kao "podrijetlo nas i svih životinja koje postoje danas".
"Oni su bili pomiješana vreća čistih čudaka, kao što je Dickinsonia, i naprednijih životinja poput Kimberele koje su već imale neka fiziološka svojstva slična ljudima i drugim današnjim životinjama,” objasnio je u saopćenju za javnost.
“Ova stvorenja su naši najdublji vidljivi korijeni”, dodao je.
