Dobro je poznato da je kada je riječ o klimatskoj krizi vrijeme ključno.
Studija objavljena u ponedjeljak pokazuje da topljenje polarnih ledenih kapa uzrokuje da se naš planet sporije vrti, povećavajući dužinu dana brzinom "bez presedana".
Rad, objavljen u Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazuje da voda koja teče s Grenlanda i Antarktika rezultira većom masom oko ekvatora, rekao je za AFP koautor Surendra Adhikari iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
"To je kao kad klizačica izvodi piruetu, prvo držeći ruke uz tijelo, a zatim ih ispruži", dodao je koautor Benedikt Soja s ETH Zurich.
"U početku brza rotacija postaje sporija jer se mase odmiču od osi rotacije, povećavajući fizičku inerciju."
Zemlja se obično smatra sferom, ali tačnije je nazvati je "spljošteni sferoid" koji se izboči oko ekvatora.
Štoviše, njegov se oblik neprestano mijenja, od utjecaja dnevnih plima i oseka koje utječu na okeane i koru, do dugoročnih učinaka pomicanja tektonskih ploča i naglih, nasilnih pomaka uzrokovanih potresima i vulkanima.
Rad se oslanjao na tehnike promatranja poput vrlo duge osnovne interferometrije, gdje naučnici mogu izmjeriti razliku u tome koliko je vremena potrebno da radio signali iz svemira dođu do različitih tačaka na Zemlji, i to koristiti za zaključivanje varijacija u orijentaciji planeta i dužini dana.
Također je koristio Global Positioning System, koji mjeri Zemljinu rotaciju vrlo precizno, do oko jedne stotinke milisekunde, i čak je pogledao drevne zapise o pomrčinama koji sežu milijenijumima unatrag.
Ako se Zemlja okreće sporije, tada se dužina dana povećava za nekoliko milisekundi od standardne mjere od 86.400 sekundi.
Trenuno značajniji uzrok usporavanja je gravitacijska sila Mjeseca, koja privlači okeane u procesu nazvanom "plimno trenje" koji je uzrokovao postupno usporavanje od 2,40 milisekundi po stoljeću tokom miliona godina.
Ali nova studija dolazi do iznenađujućeg zaključka da će, ako ljudi nastave ispuštati stakleničke plinove velikom brzinom, učinak zagrijavanja klime biti veći od Mjesečevog privlačenja do kraja 21. stoljeća, rekao je Adhikari.
Između 1900. godine i danas, klima je uzrokovala da dani postanu dulji za oko 0,8 milisekundi – a prema najgorem scenariju visokih emisija, sama bi klima bila odgovorna za to da dani budu duži za 2,2 milisekunde do 2100. godine, u usporedbi s istim osnovnim stanjem.
To možda ne zvuči kao velika stvar, a sigurno nije nešto što ljudi mogu uočiti.
Ali "definitivno postoji puno implikacija za navigaciju svemirom i Zemljom", rekao je Adhikari.
Poznavanje tačne orijentacije Zemlje u bilo kojem trenutku ključno je kada pokušavate komunicirati sa svemirskim brodom, kao što su sonde Voyager koje su sada daleko izvan našeg Sunčevog sistema, gdje čak i malo odstupanje od centimetra može završiti udaljeno kilometrima kada stigne na odredište.
