Foskeia pelendonum

Naučnici otkrili dinosaura veličine pileta

Raport
Piše: Raport
Screenshot 2026 02 19 215456
Foto: Martina Charnelli

Dinosaurus veličine pileta otkriven je nakon dugog istraživanja neobično malih kostiju na sjeveru Španije.

Nova vrsta nazvana je Foskeia pelendonum.

Vjeruje se da je lutao našom planetom prije oko 125 miliona godina i pripada izumrloj grupi biljojedih dinosaura koji se nazivaju ornitopodi.

Uprkos veličini, istraživanje je otkrilo da je dinosaurus imao neočekivano razvijenu lobanju.

„Njegova anatomija je neobična“, rekla je paleontološkinja Penelope Cruzado Caballero sa Univerziteta La Laguna u Španiji.

Pronađeni fosili pripadaju najmanje pet različitih jedinki, prema istraživanju međunarodnog tima koji predvodi paleontolog Paul Emil Dieudonné sa Nacionalnog univerziteta Río Negro u Argentini, koji na ovome radi od 2013. godine.

„Rekao bih da je najzanimljiviji dio ovog otkrića to što pokazuje da još uvijek ima mnogo fosilnog materijala koji treba pronaći i da će većina njih poticati od malih dinosaura“, rekao je Dieudonné za BBC.

„Mali dinosauri bili su mnogo raznovrsniji nego što smo ranije mislili i moguće je da većina grupa koje poznajemo potiče od malih dinosaura koji su vremenom postajali veći“, dodao je.

Teško ih je bilo otkriti

Manji ostaci dinosaura su krhkiji i teže ih je pronaći, primijetio je Dieudonné.

„Sedimenti nekih malih kostiju lakše nestaju“, dodao je.

Ovaj dinosaurus bio je neobično mali, prema riječima paleontologa Koena Steina sa Slobodnog univerziteta u Briselu u Belgiji, koji je koautor studije.

Vjeruje se da je bio visok oko 25 do 30 centimetara, veličine pileta.

„Mislim da možemo sa sigurnošću reći da je vjerovatno među najmanjima, ako ne i najmanji, na evropskom kontinentu.

I možda pretendent na titulu najmanjeg dinosaura uopće“, rekao je Stein za BBC.

Mala veličina fosila mogla bi ukazivati na to da su u pitanju mladunci.

Ali detaljnije istraživanje pokazalo je drugačije.

Najmanje jedan primjerak bio je odrastao, objasnio je Stein.

Kao mladunci vjerovatno su hodali na sve četiri, dok su kao odrasli postali dvonožni.

Foskeia je najraniji poznati rabdodontomorf – podgrupa ornitopoda.

Rabdodontomorfi su „vjerovatno bili veoma mali od početka i to bi im omogućilo da pobjegnu od predatora“, objasnio je Dieudonné.

„Mala veličina nije kompatibilna s trčanjem na duge staze, već s traženjem brzog skrovišta“, dodao je.

Otkriće dugo nekoliko decenija

Većina fosila pronađena je 1998. godine, a još neki su otkriveni u narednim godinama na istom lokalitetu.

Ali bile su potrebne godine da budu identificirani.

Fidel Torcida Fernández Baldor prvi je otkrio lokalitet i sakupio većinu ostataka.

„Od početka smo znali da su ove kosti izuzetne zbog svoje sitne veličine“, kazao je.

Istraživači navode da je pronalazak ove vrste značajan za razumijevanje evolucije ornitopodnih dinosaura.

Foskeia potiče od starogrčke riječi za svjetlost – phos.

„To što su bili mali ne znači da su evolucijski jednostavni“, rekao je paleontolog Marcos Becerra sa Nacionalnog univerziteta u Córdobi u Argentini.

Također su imali poseban raspored zuba, prednje zube usmjerene naprijed „poput ogromnog trozupca u sredini“, primijetio je Dieudonné.

Pored „donekle neobičnih“ zuba, imali su i „zanimljivu lobanju“, dodao je Stein.

„To pokazuje još jedan primjer eksperimenata koje je evolucija imala“, istakao je.

Lobanja

Prethodno istraživanje objavljeno 2016. godine navelo je da je riječ o fosilima dinosaura zvanog Vegagete ornitopod.

Međutim, nije bilo dovoljno informacija da se on formalno identificira.

U najnovijem istraživanju opisani su novootkriveni dijelovi lobanje.

To je dovelo do imenovanja vrste dinosaura – Foskeia pelendonum.

„Kod živih bića, generalno, dio tijela koji nam daje najviše informacija je lobanja. Ona nam govori o procesu žvakanja, vidu, o ravnoteži tijela“, objasnio je Dieudonné.

Oblik glave se veoma lako prilagođava potrebama životinje u njenom okruženju, „tako da nam ove kosti lobanje, ma koliko male i fragmentirane bile, daju mnogo informacija o načinu života životinje“.

„Važno je dokumentirati ove stvari kako bismo saznali kako su rasli, kako su živjeli, kako su umirali i kako su evoluirali, kako bismo razumjeli kako se život u prošlosti kontinuirano mijenjao u promjenjivim okruženjima“, zaključio je.

dinosaur pile otkriće
Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu