Dinosaurusi su dugo dominirali Zemljinim kopnenim ekosistemima s mnoštvom najrazličitijih oblika, ali njihovo porijeklo - tačno kada i gdje su se prvi put pojavili - dosad je ostalo pomalo zagonetno.
Naučnici sada predlažu iznenađujuću lokaciju za rodno mjesto dinosaurusa, temeljeno na lokacijama trenutačno najstarijih poznatih fosila dinosaurusa, evolucijskim odnosima među tim ranim oblicima i geografiji Zemlje tokom razdoblja trijasa.
Ovaj lokalitet obuhvaća područja današnje pustinje Sahare i amazonske prašume, sada odvojena hiljadama kilometara i okeanom zahvaljujući geološkom procesu poznatom kao tektonika ploča.
"Kad su se dinosaurusi prvi put pojavili u fosilnim zapisima, svi Zemljini kontinenti bili su dio divovskog superkontinenta Pangee. Dinosaurusi su se pojavili u južnom dijelu ove kopnene mase, poznate kao Gondwana", rekao je Joel Heath, doktorand paleontologije na University College u Londonu i glavni autor studije objavljene u četvrtak u časopisu Current Biology.
Blizu ekvatora
"Naše istraživanje sugerira da su vjerojatno potjecali iz područja niske geografske širine Gondwane blizu ekvatora, područja koje danas uključuje sjevernu Južnu Ameriku i sjevernu Afriku", dodao je Heath.
Najraniji poznati fosili dinosaurusa datiraju prije otprilike 230 miliona godina, uključujući Eoraptora i Herrerasaurusa iz Argentine, Saturnalia iz južnog Brazila i Mbiresaurusa iz Zimbabvea. Iako su dijelili određene osobine koje ih definiraju kao dinosauruse, imali su dosta razlika koje sugeriraju da su se već dogodili milioni godina evolucije dinosaurusa.
"Dok su se ranija istraživanja usredotočila na južni dio Južne Amerike i južnu Afriku kao područje porijekla dinosaurusa, na temelju mjesta gdje su se prvi put pojavili njihovi fosili, sugeriramo da značajne praznine u fosilnom zapisu - osobito u regijama koje danas uključuju pustinju Saharu i amazonsku prašumu - možda imaju potencijal otkriti gdje su živjeli najraniji dinosaurusi", rekao je Heath.
Pojavili se prihe više od 200 miliona godina
Naučnici su rekli da su se dinosaurusi vjerojatno pojavili prije otprilike 230 do 245 miliona godina, kada su ta ekvatorijalna područja bila iznimno topla i suha.
"Vjerojatno su uključivala pustinje, staništa slična savanama i možda šumovita područja sklona sezonskim šumskim požarima. Ranije se vjerovalo da dinosaurusi nisu živjeli u tim surovim okruženjima", rekao je Heath.
Fosili iz ovog vremena i regije su rijetki. To bi moglo biti zato što uvjeti nisu bili idealni za očuvanje ostataka kopnenih životinja ili zato što stijene koje sadrže te fosile još nisu otkrivene, rekao je Heath. Regije poput Amazone i Sahare paleontolozima je također teško istražiti zbog gustih šuma, golemih pustinja i logističkih izazova.
Dinosaurusi su se razvili od primitivnijih gmazova nakon najvećeg masovnog izumiranja na Zemlji uzrokovanog ekstremnim vulkanizmom na kraju permskog razdoblja prije otprilike 252 miliona godina.
Zanimljiva otkrića
"Dinosaurusi su jedinstveni zbog određenih osobina u svojim kosturima. Stajali su uspravno, s nogama ravno ispod tijela, što im je pomoglo da učinkovito hodaju i trče. Također su imali posebnu građu bokova po kojima su se razlikovali od ostalih gmazova", rekao je Heath.
"Njihova su tijela bila oblikovana za brzinu i okretnost, a zubi su im bili prilagođeni za posebne načine prehrane", rekao je Heath o ranim dinosaurusima.
Na primjer, Herrerasaurus je bio grabežljivac dug 6 metara, dok je Eoraptor bio svejed veličine psa. "Ove specijalizirane osobine nisu se pojavile preko noći. Evoluirale su postupno tokom miliona godina od starijih, primitivnijih gmazova. Međutim, još nismo pronašli prijelazne fosile koji pokazuju kako su se te promjene dogodile, pa su dijelovi njihove evolucijske historije i dalje misterija“, rekao je Heath.
Zagonetno dvonožno stvorenje zvano Nyasasaurus iz Tanzanije, poznato iz fragmentarnih fosila koji možda datiraju od prije 240-245 miliona godina, moglo bi biti najraniji dinosaurus, rekao je Heath.
