Ako ste se ikada pitali koliko dugo ljudsko tijelo može izdržati, nizozemski naučnici možda imaju odgovor. Prema novom istraživanju, postoji biološka granica koju čovjek ne može preći — maksimalni ljudski životni vijek iznosi oko 115 godina.
Istraživanje koje su proveli stručnjaci sa Univerziteta Tilburg i Univerziteta Erasmus u Rotterdamu moglo bi utješiti one koji osjećaju tjeskobu zbog prolaznosti života. Uprkos stalnom napretku medicine i boljoj kvaliteti života, naučnici poručuju: „Postoji granica koju niko ne prelazi.“
Studija koja otkriva granice ljudske dugovječnosti
Tokom istraživanja, nizozemski naučnici analizirali su podatke o 75.000 preminulih osoba u Nizozemskoj, prateći ih kroz period od čak tri decenije, sve do 2017. godine. Cilj studije bio je precizno utvrditi trenutak kada rast maksimalne životne dobi prestaje, odnosno kada ljudsko tijelo više ne može nadmašiti svoje biološke granice.
Detaljnom statističkom analizom naučnici su primijetili da se takozvana „plato faza“ – kada prestaje produženje maksimalnog životnog vijeka – najčešće javlja oko devedesete godine života. To, međutim, ne znači da tada dolazi kraj, nego da ljudska biološka izdržljivost doseže svoj vrhunac.
Biološki zid: maksimum koji čovjek ne može nadmašiti
Prema rezultatima istraživanja, maksimalni ljudski životni vijek iznosi:
Za žene: 115,7 godina
Za muškarce: 114,1 godinu
Drugim riječima, čak i uz idealne životne uslove bez bolesti ili nesreća, ljudsko tijelo ima svoju prirodnu granicu.
Profesor John Einmahl, jedan od trojice autora studije, izjavio je za agenciju AFP:
„U prosjeku ljudi danas žive duže, ali najstariji među nama nisu postali stariji tokom posljednjih trideset godina. Postoji neka vrsta zida. Životni vijek se produžio, ali maksimalna granica nije se promijenila.“
Ova izjava potvrđuje da, uprkos povećanju prosječne životne dobi, biološki maksimum ostaje nepromijenjen.
Postoje li izuzeci?
Iako istraživanje jasno pokazuje biološku granicu, postoje i rijetki izuzeci koji su joj se približili ili je čak privremeno nadmašili.
Najstariji muškarac čiju je dob službeno potvrdila Guinnessova knjiga rekorda bio je Jiroemon Kimura iz Japana, koji je doživio 116 godina i 54 dana.
Trenutno najstarija žena na svijetu je Ethel Caterham, koja danas ima 116 godina i 48 dana. Rođena je 1909. godine i posljednja je živa podanica kralja Edwarda VII. Potječe iz engleskog okruga Hampshire, a u dobi od 18 godina preselila se u Indiju, gdje je radila kao dadilja.
Ethel je preživjela i pandemiju covida-19 2020. godine, a za svoj 116. rođendan primila je čestitku od Joaa Marinha Neta iz Brazila (rođen 5. oktobra 1912.), koji je trenutno najstariji živi muškarac na svijetu.
Prosjek raste, ali granica ostaje ista
Statistički gledano, prosječan čovjek danas živi oko 78,4 godine. Napredak u medicini, ishrani i životnim uslovima omogućio je da se očekivani životni vijek postepeno povećava. Ipak, naučnici tvrde da produženje prosjeka ne znači i pomjeranje biološke granice.
Drugim riječima, iako živimo zdravije i duže, rijetko ko uspije doživjeti više od 115 godina. Čak i najotporniji pojedinci, koji su se približili toj dobi, pokazuju koliko je ljudska dugovječnost strogo određena prirodnim granicama.
Tajna dugovječnosti i dalje ostaje misterija
Uprkos optimističnim očekivanjima o budućim medicinskim čudima, istraživanje nizozemskih univerziteta pokazuje da čovjekova biološka otpornost ima svoj kraj.
Profesor Einmahl i njegov tim poručuju kako je realna granica ljudskog života već dosegnuta, a svaki izuzetak samo potvrđuje pravilo. Dok prosjek života polako raste, maksimum ostaje nepomičan na oko 115 godina.
Drugim riječima, iako nauka još nije pronašla način da pomjeri tu granicu, oni koji dožive 115 godina imaju itekako dobar razlog za slavlje.