Istraživači Ruske akademije nauka otkrili su tragove potopljenog grada ispod jezera Issyk-Kul u Kirgistanu. Ovo ogromno slano jezero, s maksimalnom dubinom od 668 metara, osmo je najdublje jezero na svijetu, a ostaci grada nalaze se prilično plitko. Pronađeni su dijelovi srednjovjekovnog groblja, velike keramičke posude i strukture od pečene cigle. Smatra se da su u gradu postojali muslimanski objekti za molitvu, škole, kupatila, pa čak i mlin za pravljenje hljeba.
Vođa ekspedicije, Valerij Kolčenko, naveo je da je to bilo važno trgovačko naselje koje je u 15. vijeku nestalo u katastrofi koja se po razmjerama može porediti s Pompejom.
Istraživanja su se odvijala na poplavljenom kompleksu Toru-Ajgyr na sjeverozapadu jezera, na dijelu drevnog trgovačkog puta. Arheolozi su pregledali četiri plitke zone (1–4 m dubine) blizu obale. Otkrili su strukture od pečene cigle, uključujući jednu s mlinskim kamenom, kao i urušene kamene i drvene građevine. Pretpostavlja se da je pronađena i javna zgrada koja je služila kao džamija, medresa ili kupatilo.
Tri druge zone otkrile su ostatke ranog groblja, muslimanske nekropole iz 13. vijeka i strukture od blatne cigle. Grobovi su pokazali znakove islamskih rituala, skeleti su okrenuti prema sjeveru, licima prema Kibli.
Rusko geografsko društvo, koje je finansiralo istraživanje, potvrdilo je autentičnost otkrića. Uzorci su poslani na analizu ubrzanom masenom spektrometrijom radi preciznog datiranja.
Ovaj grad ili trgovačko središte bio je važna tačka na Putu svile, istorijskoj mreži koja je povezivala Evropu i Aziju od II vijeka prije nove ere do sredine 15. vijeka. Grad je razoren u strašnom zemljotresu početkom 15. vijeka, što je dovelo do nestanka srednjovjekovne civilizacije u regionu.
Danas je obala jezera naseljena manjim selima, a tonjenje kopna u vodu nije rijetkost, slični primjeri postoje i u Velikoj Britaniji, gdje su potopljena nekadašnja obalna mjesta i ostrva.