Naučnici su otkrili da su pčele radilice koje su dobijale kombinaciju probiotika i inulina, biljnog prebiotika, bolje podnosile dugotrajnu izloženost hladnoći u odnosu na pčele koje su hranjene samo uobičajenom šećernom ishranom.
Ipak, dodaci nisu pružili značajnu zaštitu od ekstremnih vrućina. U laboratorijskim testovima na temperaturi od 40 stepeni Celzijusa sve pčele su uginule nakon nekoliko dana, bez obzira na vrstu prehrane, iako su neke koje su dobijale veće količine dodataka preživjele nešto duže.
Ekstremne temperature postaju sve češće širom svijeta zbog zagrijavanja planete izazvanog sagorijevanjem fosilnih goriva. Dok su veze između klimatske krize i neuobičajeno hladnih perioda složene, sve veće temperaturne promjene predstavljaju ozbiljan izazov za pčele.
Dr. Najmeh Sahebzadeh sa Univerziteta Zabol u Iranu, koja je vodila istraživanje, istakla je da kombinacija nedostatka hrane, bolesti i ekstremnih vremenskih uslova sve više ugrožava opstanak oprašivača.
„Kako se nedostatak hranjivih materija, patogeni i ekstremni vremenski uslovi međusobno pojačavaju, ovo istraživanje nije važno samo za zdravlje pčela, već i za stabilnost ekosistema i prehrambene sisteme koji zavise od njih“, navela je Sahebzadeh.
Ishrana kao dodatna zaštita za pčele
Rezultati istraživanja ukazuju da bolja prehrana može pružiti pčelama dodatnu zaštitu tokom nekih temperaturnih izazova.
Peter Graystock, stručnjak za zdravlje ljudi i životinja s Imperial Collegea u Londonu, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je da je zanimljivo otkriće da bi mikroorganizmi mogli imati važnu ulogu u prilagođavanju pčela klimatskim promjenama.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da je istraživanje provedeno na pojedinačnim pčelama u kontrolisanim uslovima, dok se cijele kolonije u košnicama ponašaju drugačije.
Profesor Giles Budge sa Univerziteta Newcastle objasnio je da pčele imaju prirodne mehanizme zaštite od toplote.
„Kada medonosne pčele zajedno mašu krilima, mogu pokretati zrak kroz košnicu i smanjiti temperaturu. Takvo ponašanje može djelovati prije nego što toplotni stres izazove uginuće“, rekao je.
Dodaci nisu zamjena za zdravu prirodu
Iako bi suplementi mogli pomoći pčelama u određenim situacijama, naučnici naglašavaju da oni ne mogu riješiti osnovne probleme s kojima se suočavaju.
Među najvećim prijetnjama su smanjenje biljnih površina bogatih cvijećem, uništavanje prirodnih staništa i izloženost pesticidima.
„Dodaci prehrani rješavaju trenutni fiziološki stres, ali ne uklanjaju osnovne uzroke problema poput nestanka izvora hrane, gubitka staništa i djelovanja pesticida“, rekla je Sahebzadeh.
Stručnjaci smatraju da bi zdraviji pejzaži s većom raznolikošću biljaka trebali biti glavni cilj, kako bi pčele imale prirodno dostupnu i kvalitetnu hranu.
Medonosne pčele imaju ključnu ulogu u modernoj poljoprivredi jer veliki broj usjeva zavisi od njihovog oprašivanja. Zbog toga zaštita njihovog zdravlja postaje sve važnija u vremenu ubrzanih klimatskih promjena.