U mračnim dubinama južnog Atlantskog okeana, uz obalu Argentine, naučnici su otkrili fascinantan skriveni svijet korala. Riječ je o ogromnom dubokomorskom grebenu koji se prostire na području veličine Vatikana i obiluje životom uprkos potpunom mraku i ogromnom pritisku.
Otkriće uključuje i najveći do sada pronađeni greben hladnovodnog korala vrste Bathelia candida, pružajući novi uvid u misteriozne ekosisteme okeanskih dubina.
Novootkriveni podvodni krajolik, koji su istraživači opisali kao pravo carstvo čuda, dom je brojnim vrstama životinja, uključujući rakove, morske zvijezde, rijetke dubokomorske ribe i znatiželjne hobotnice. Ipak, središte ovog ekosistema čine upravo prostrani grebeni korala Bathelia candida, koji u vječnoj tami pružaju utočište brojnim drugim organizmima.
"Rekao bih da je ovo jedno od najživljih i najbujnijih dubokomorskih okruženja koje sam ikada vidio", izjavio je dubokomorski biolog Santiago Herrera sa Lehigh University.
"Kako se spuštamo u veće dubine, hrane je sve manje, a samim tim i života. Zato je pravo iznenađenje pronaći ovako veliku koncentraciju životinja koje međusobno djeluju u izuzetno dinamičnom ekosistemu", dodao je.
Oaze života u vječnoj tami
Dno svjetskih okeana i dalje je uglavnom neistraženo. Sunčeva svjetlost dopire samo do određene dubine, nakon čega nastupaju potpuni mrak, hladnoća i ogroman pritisak.
Tek zahvaljujući napretku tehnologije u posljednjim decenijama, naučnici su uspjeli istražiti ove negostoljubive predjele i otkriti iznenađujuće bogat život.
Budući da u dubinama nema fotosinteze, život se okuplja oko posebnih oaza. To mogu biti hidrotermalni izvori, gdje toplota i hemikalije izlaze iz vulkanskih pukotina na morskom dnu, ili hladni izvori iz kojih metan i drugi spojevi cure iz naslaga ispod dna okeana. Na takvim mjestima organizmi energiju dobijaju putem hemosinteze, odnosno hemijskih reakcija.
Slučajno otkriće koralnog kraljevstva
Istraživači iz Schmidt Ocean Institute, koji su se nalazili na istraživačkom brodu Falkor (too), tragali su upravo za hladnim izvorima koristeći daljinski upravljanu podmornicu SuBastian.
Umjesto toga, naišli su na spektakularni koralni greben koji se prostire na oko 0,4 kvadratna kilometra, približno koliko zauzima teritorija Vatikana.
"Nismo očekivali ovakav nivo bioraznolikosti u argentinskom dubokom moru i oduševljeni smo činjenicom da ovo područje vrvi životom", rekla je morska naučnica María Emilia Bravo sa University of Buenos Aires i CONICET.
Za razliku od korala iz plićih voda, koji energiju dobijaju kroz simbiozu s algama, dubokomorski korali hrane se organskim česticama poznatim kao „morski snijeg“, koje polako tonu iz viših slojeva okeana.
Pronađen i prvi leš kita u dubokim vodama Argentine
Tokom ekspedicije, koja je obuhvatila oko 900 kilometara morskog dna, istraživači su zabilježili i nekoliko drugih značajnih otkrića.
Pronađen je prvi leš kita u dubokim vodama Argentine, na dubini od 3.890 metara. Ostaci, uglavnom sačinjeni od kostiju, služe kao stanište brojnim organizmima i mogli bi ostati na tom mjestu decenijama.
Leševi kitova predstavljaju ogromne izvore hrane i mogu godinama održavati čitave ekosisteme na morskom dnu.
Snimljena rijetka fantomska meduza
Istraživači su tokom misije snimili i divovsku fantomsku meduzu, Stygiomedusa gigantea, jednu od najvećih i najrjeđe viđenih meduza na svijetu.
Ova misteriozna stvorenja mogu narasti do deset metara dužine, a zbog života u velikim dubinama zabilježeno je manje od 120 njihovih susreta s ljudima.
Posebno je zanimljivo što se novootkriveni koralni greben nalazi nedaleko od aktivnog hladnog izvora, koji je dom vlastitom ekosistemu s velikim poljima školjki koje energiju dobijaju putem hemosinteze.
Naučnici još uvijek ne znaju postoji li direktna povezanost između hladnih izvora i dubokomorskih koralnih grebena. Među prikupljenim uzorcima nalazi se i 28 vrsta za koje istraživači vjeruju da su potpuno nove za nauku, što pokazuje da dubine južnog Atlantika i dalje kriju mnoga neotkrivena čuda.