Snažna tendencija da se naruši uspostavljeni politički sistem služi kao značajna pokretačka snaga širenja teorija zavjere, prema nedavnim naučnim istraživanjima.
Nazvana „potreba za haosom“, ova motivacija ostaje prisutna bez obzira na to da li pojedinac iskreno vjeruje u teorije zavjere ili ne.
Istraživanje, koje su sproveli politikolog Kristina Farhart i njen tim sa Univerziteta Karleton, obuhvatilo je 3.336 pojedinaca u SAD i proučavalo psihologiju koja stoji iza razmišljanja o teorijama zavjere.
Učesnici, ravnomjerno raspoređeni po političkom spektru, upitani su o njihovoj vjerovatnoći da dijele teorije zavjere zasnovane na uvjerenjima, alarmantnoj agendi ili potrebi za haosom.
Složena motivacija
Suprotno očekivanjima, podaci nisu podržali ideju da teoretičari zavjere imaju za cilj da „podignu uzbunu“ kako bi dobili podršku navodnih protivnika. Umjesto toga, jači pokazatelj spremnosti da se šire teorije zavjere identifikovan je kao potreba za haosom, što ukazuje na složeniju motivaciju od puke odanosti kulturnoj grupi.
Naučnici su zadržali originalne citate učesnika, uključujući izjave kao što su: Ne možemo riješiti probleme u našim društvenim institucijama; moramo ih srušiti i početi ispočetka. Ovaj osjećaj je usklađen sa dubljom složenošću motivacije, koja prevazilazi samo podržavanje „svog tima“.
Vjerovanje pojedinca nije primarna komponenta
Iako se istraživanje zasnivalo na posmatranju i samoprocenjivanju, tim naučnika je uzeo u obzir različite faktore, uključujući političku pripadnost, sklonost poverenju, godine, pol, prihode i etničku pripadnost. Rezultati studije objavljeni su u časopisu „Research and Politics“.
Oni koji su skloni haosu češće su se složili sa izjavama koje se zalažu za uništavanje društvenih institucija, piše ZIMO.
Zanimljivo je da motivacija za širenje teorija zavjere ne zavisi nužno od istinskog vjerovanja. Pojedinci koji traže haos mogu da doprinesu dezinformacijama na internetu bilo kao napad na ustanovu koja ne reaguje ili za ublažavanje dosade. Ovo se poklapa sa studijama koje ukazuju na to da će ljudi koji se suočavaju sa finansijskom ili socijalnom nesigurnošću vjerovatnije vjerovati u teorije zavjere.
Mnoštvo faktora i mobilizacija protiv političkog sistema
Uzimajući u obzir trenutne izazove sa kojima se pojedinci suočavaju, kao što su rast troškova života, pogoršanje zdravlja, finansijska nesigurnost i prirodne katastrofe, rezultati istraživanja naglašavaju višestruke motive koji stoje iza dijeljenja teorija zavjere na društvenim medijima, piše Science Alert.
Farhart i njegove kolege zaključuju da pojedinci ne samo da jačaju svoja postojeća uvjerenja, već se i mobilišu protiv čitavog političkog sistema, prenosi Zimo.
Istraživanje je pokriveno Science alert-om.
