Naučnici žele otkriti šta mogu naučiti od ovih glodavaca kako bi poboljšali ljudsko zdravlje i kvalitet života u starijoj dobi.
Novo istraživanje bizarnih golokrtičastih štakora pokazuje da su ove životinje razvile mehanizam za popravku DNK koji bi mogao objasniti njihovu iznimnu dugovječnost. One su neobične, bezdlake životinje koje žive pod zemljom i izgledaju poput rozih kobasica sa zubima, a sada su naučnicima otkrile genetsku tajnu dugog života. Mogu doživjeti i do 40 godina, što ih čini najdugovječnijim glodavcima na svijetu. Nova otkrića, objavljena u časopisu Science, mogla bi također baciti svjetlo na to zašto su gole krtice otporne na širok raspon bolesti povezanih sa starenjem. Životinje su otporne na rak, propadanje mozga i leđne moždine te artritis, pa mnogi naučnici žele bolje razumjeti kako njihova tijela funkcionišu.
U ovom istraživanju, koje je vodio tim sa Univerziteta Tonji u Šangaju, fokus je bio na popravci DNK, prirodnom procesu u ćelijama našeg tijela. Kada se oštete lanci DNK, naših genetskih građevnih blokova, pokreće se mehanizam koji koristi neoštećeni lanac kao predložak za popravak. Naučnici su se usredotočili na određeni protein koji učestvuje u tom procesu prepoznavanja i popravka oštećenja. Kada stanica prepozna oštećenje, proizvodi supstancu nazvanu c-GAS. Taj protein ima više funkcija, ali ono što je zanimalo istraživače jeste činjenica da kod ljudi c-GAS ometa proces popravke DNK.
Naučnici smatraju da to ometanje može poticati razvoj raka i skraćivati životni vijek. Međutim, kod golih krtica isti taj protein radi suprotno – pomaže tijelu da popravi oštećene lance DNK i održava genetski kod svake stanice netaknutim. Profesor Gabriel Balmus sa Univerziteta Cambridge, koji proučava popravku DNK i starenje, rekao je da je otkriće izuzetno uzbudljivo i tek „vrh sante leda“ u razumijevanju zašto te životinje žive tako dugo.
„Možete zamisliti c-GAS kao biološki Lego – isti osnovni oblik kod ljudi i golih krtica, ali kod krtica su neki spojevi preokrenuti, što im omogućuje da se sklope u potpuno drugačiju strukturu i funkciju“, navodi Balmus.
Kroz milione godina evolucije, objašnjava Balmus, gole krtice su preoblikovale isti biološki put i iskoristile ga u svoju korist. „Ovo otkriće postavlja temeljna pitanja: kako je evolucija ‘preprogramirala’ isti protein da djeluje suprotno? Šta se tačno promijenilo? I je li ovo izoliran slučaj ili dio šireg evolucijskog obrasca?“
Najvažnije od svega, naučnici žele otkriti šta mogu naučiti od ovih glodavaca kako bi poboljšali ljudsko zdravlje i kvalitet života u starijoj dobi. „Ako bismo mogli ‘obrnuto inženjerirati’ biologiju golih krtica, mogli bismo pronaći prijeko potrebne terapije za društvo koje stari“, zaključio je.