Podaci prikupljeni tokom pandemije covida-19 jasno pokazuju da su dva ključna rizična faktora za ovu bolest starost i muški spol.
Da je smrtnost viša kod muškaraca nego kod žena postalo je očito još krajem januara kada su naučnici iz šangajske Jiaotong University School of Medicine objavili istraživanje provedeno na 99 pacijenata hospitaliziranih u bolnici Jinyintan u Wuhanu. Ono je pokazalo da je udio muškaraca među njima bio dvostruko veći nego žena te da je broj smrtnih ishoda bio veći među muškarcima - čak 75% umrlih bili su muškarci.
Slični rezultati o hospitalizaciji kasnije su zabilježeni i u drugim istraživanjima u drugim državama, među ostalim u Velikoj Britaniji (oko 70%) i u New Yorku u SAD-u (oko 62%). Istovremeno je utvrđeno da nije problem u tome da se žene teže mogu zaraziti – njihov udio među zaraženima podjednak je udjelu muškaraca.
Drugim riječima, šansa da će oboljeti podjednaka je za oba spola, dok je rizik da će razviti teže simptome i umrijeti značajno veća za muški.
Pušenje i Covid-19
Neka ranija istraživanja utvrdila su da slična razlika u riziku postoji kod još dvije bolesti koje uzrokuje koronavirus, kod SARS-a i MERS-a. Međutim, to ne vrijedi generalno za sve respiratorne bolesti. Barem ne jednako jako. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji od 2017. do 2019. pokazalo je da je udio muškaraca među pacijentima koji su razvili tešku virusnu upalu pluća uglavnom zbog gripe bio oko 54%.
Od samog početka pandemije Covida-19 pretpostavljalo se da bi jedan od razloga za ovakvu disproporciju moglo biti pušenje. Naime, u Kini je udio muškaraca među pušačima čak 95%. Prema podacima iz 2018. u toj zemlji je pušilo oko 288 miliona muškaraca te oko 12,6 miliona žena. Naučnici smatraju da dim duhana potiče ćelije pluća da stvaraju više proteina ACE2. Taj enzim može se naći na površini ćelija brojnih organa, uključujući pluća, žile, srce, bubrege i crijeva. On ima važnu pozitivnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska, međutim neki koronavirusi se vezuju za njega i koriste ga za ulazak u ćelije.
Vremenom se pokazalo da istraživanja nisu potvrdila hipotezu o pušenju kao važnom faktoru rizika. Naime, jedna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine utvrdila je da je udio pušača među teško oboljelima od Covida-19 oko 16,9% dok je među pacijentima s blagim simptomima tek malo niži, oko 11,8%. Zanimljivo je također da razlika u ekspresiji ACE2 koja je utvrđena među pušačima i nepušačima u kineskoj populaciji nije potvrđena u bjelačkoj.
Problem je u testisima?
Jedno novo istraživanje predstavljeno na platformi Medrxiv pokazalo je da bi dio problema koji utječe na razliku u spolovima mogao biti u testisima.
Naime, već je od ranije poznato da se spomenuti enzim ACE2 različito regulira kod muškaraca i kod žena. Sada je preliminarno istraživanje (koje tek treba proći recenziju i objavljivanje) pokazalo da testisi u kojima se nalaze vrlo visok nivo ACE2, mogu služiti kao svojevrsni rezervoari u kojima će se virus duže zadržavati. Problem proizlazi iz činjenice da su testisi uglavnom zaštićeni od djelovanja imunološkog sistema. To bi mogao biti razlog zbog kojeg bi se virus mogao duže zadržavati u njima i zbog kojeg se muškarci duže oporavljaju od Covida-19.
Studija je pokazala da je prosječno vrijeme koje ženama treba da se oslobode virusa oko četiri dana, dok je kod muškaraca u prosjeku za dva dana duže.
Lošije opće zdravlje i higijena muškaraca
Još jedna hipoteza koja se razmatra u ovom kontekstu jest da su muškarci, osobito starije dobi, generalno lošijeg zdravlja od žena iste dobi. Među njima je viši udio pretilih, osoba s visokim pritiskom, s dijabetesom, s rakom te s bolestima pluća i kardiovaskularnog sistema, a poznato je da te bolesti sve povećavaju rizik za smrtnost od Covida-19.
Jedno američko istraživanje provedeno u New Yorku pokazalo je da je razlika među spolovima značajno manja kada se uzmu u obzir navedeni zdravstveni rizici, što govori u prilog ovoj tezi.
Jedno preliminarno istraživanje provedeno u Kini pokazalo je da su muškarci oboljeli od Covida-19 češće istovremeno zaraženi drugim zaraznim bolestima kao što su gripa ili bakterijske bolesti.
Konačno, problem u istom kontekstu predstavlja i činjenica da su higijenske navike žena generalno na višem nivou nego muškaraca. Muškarci će se tako u prosjeku rjeđe pridržavati temeljnih mjera važnih za obranu od Covida-19 kao što je pranje ruku.
Žene imaju bolji imunitet
Jedno od mogućih objašnjenja također je i to što žene prirodno imaju jači imunitet. Ta činjenica očituje se u njihovom boljem ishodu u brojnim zaraznim bolestima. Jedna ključna razlika u tom kontekstu je to što žene imaju dva kromosoma X u svakoj ćeliji, a muškarci samo jedan. Većina ključnih gena zaduženih za imunitet nalazi se na njemu, a to vrijedi i za gen koji je zadužen za stvaranje proteina TLR7 koji otkriva viruse s jednostrukom DNA među koje spada i SARS-CoV-2.
Zanimljivo je da se u ženskim ćelijama obično utišava djelovanje jednog od dva kromosoma X, međutim to ne vrijedi za sve gene za stvaranje TLR7. Dio njih nekako uspijeva izbjeći utišavanje.
Rezultat je da je ekspresija tog proteina dvostruko veća na mnogim ćelijama imunološkog sistema žena pa je i njihov imunosni odgovor jači.
Budući da su istraživanja Covida-19 tek na početku, teško je reći što najviše pridonosi razlici u riziku muškaraca i žena. Na tu neravnotežu vjerovatno utječe više navedenih faktora.
