Nova istraživanja NASA-e otkrivaju zabrinjavajuću promjenu u boji okeana, koja potvrđuje da naša planeta gubi svoj prepoznatljivi plavi identitet. Više od polovine okeana našeg planeta iz plave je ‘prešlo’ u zelenu boju u posljednjih 20 godina.
Nažalost, posljedica je to postupnog zagrijavanja uzrokovanog klimatskim promjenama, izvijestila je u više navrata NASA. Obzirom da se planet godišnje zagrijava za 1,5 stepen Celzijusa, a Pariški sporazum i dalje se ne provodi onako kako je to dogovoreno, svjedočimo drastičnim i često dramatičnim promjenama planeta na kojemu živimo, ali i poznatoga načina življenja.
Podsjetimo, Sporazum je postignut 12. decembra 2015. godine, a stupio je na snagu 4. oktobra 2016. godine nakon ratifikacije Evropske unije. Do decembra 2016. godine sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a, a njih 118 su ga ratificirale.
Ciljevi Pariškog sporazuma i dalje ‘vise’ u zraku
Glavni cilj sporazuma jest ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature ‘znatno ispod’ 2 stepena, osiguravanje opskrbe hranom, ali i ojačavanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih ‘zelenih’ tehnologija i pomaganje slabijim, ekonomski manje razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija. Također se navodi da je cilj do kraja 21. stoljeća u potpunosti anulirati emisiju.
Jedan od pokazatelja brzorastućega globalnog zagrijavanje je i činjenica da Zemlja postepeno, ali sigurno, mijenja svoju ‘originalnu’ boju. Najviše su pogođena područja oko ekvatora, gdje je Zemlja najtoplija. Naučnici s Nacionalnog centra za okeanografiju tvrde da je promjena boje znak poremećaja ekosistema zbog klimatskih promjena.
"Razlog zašto nas to zanima nije zbog boje, već zato što boja odražava promjene u stanju ekosistema", izjavio je BB Cael, naučnik s Nacionalnog centra za okeanografiju u Southamptonu i autor studije koja je objavljena u uglednom časopisu Nature. No, nije to prvi tekst koji je Nature pisao o ovoj važnoj temi.
Promjena ekosistema
Studija iz 2023. sugerira da, iako tačan uzrok promjene boje još nije potvrđen, vjerovatno je uzrok plankton. Ovi organizmi su na samom dnu morskog lanca hrane, ali igraju ključnu ulogu u proizvodnji većine kisika na Zemlji i imaju stabilizirajući učinak na našu atmosferu.
Učinci klimatskih promjena već se osjećaju u površinskim morskim mikrobnim ekosistemima, ali još nisu otkriveni jer su prethodne studije razmatrale Chl ili druge univarijantne pristupe. R rs olakšava rano otkrivanje signala klimatskih promjena integracijom i osjetljivošću na promjene u osobinama površinsko-okeanskih ekosistema. R rs , a time i površinsko-okeanska ekologija, značajno se promijenila u velikom dijelu okeana u posljednjih 20 godina.
Ogromna količina planktona raspršuje svjetlost u okeanima, a neki imaju različite pigmente. Promjena boje može naučnicima pružiti jasniju predodžbu o tome kako se populacije planktona premještaju širom svijeta. Naučnici su uporedili promjene boje s računarskim simulacijom kako bi vidjeli kako bi okeani izgledali da nije bilo globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
‘Primjećujemo promjene boje koje se značajno pojavljuju u gotovo cijelom oceanu tropskih ili suptropskih područja’, konstatirao je Cael.
Iako još nismo sigurni u tačne ekološke posljedice ove promjene boje okeana, nova NASA-ina misija pokrenuta je prošle godine, kako bi se bolje istražile ove promjene. Njena napredna satelitska misija pokrenuta u januaru 2024. godine pod nazivom PACE – plankton, aerosol, oblak, ekosistem okeana – mjerit će stotine boja u okeanu umjesto samo nekoliko promjena koje smo dosad imali.
PACE program NASA-e
Podaci PACE-a pomoći će nam da bolje razumijemo kako ocean i atmosfera izmjenjuju ugljendioksid. Osim toga, otkrit će kako aerosoli mogu potaknuti rast fitoplanktona na površini okeana. Nove upotrebe PACE podataka donijet će koristi globalnoj ekonomiji i društvu. Naprimjer, pomoći će u određivanju obima i trajanja štetnog cvjetanja algi. PACE će produžiti i proširiti NASA-ina dugoročna promatranja naše žive planete. Čineći to, pratit će Zemljin puls na nove načine u narednim decenijama.
"Učiniti značajnije zaključke o tome što su zapravo te promjene ekološki definitivno je velik sljedeći korak", zaključio je Cael. No, je li čovječanstvo ozbiljno shvatilo i ovaj upozoravajući, alarmantni podatak, praktički vidljiv golim okom, a da o snimcima iz Svemira i ne govorimo?
Kako sada stvari stoje, čini se da je odgovor negativan. Od upornog odbijanja vjerovanja u klimatske promjene, koje potiču brojni teoretičari zavjera, do namjerne ignorancije zbog ostvarivanja ekstra profita, kako bi se izmučenu Zemlju još više ”oderalo”.
Zato je vjerovatno ostalo još malo vremena u kojem možemo uživati u njenim iskonskim, autentičnim ljepotama. Jedna od njih svakako su mora i okeani. Iako je zelena boja prirode, u sjećanju će nam ostati da je Zemlja bila – "plava planeta".
