Tim američkih naučnika predvođen Univerzitetom Harvard otkrio je planove za novi sistem teleskopa za praćenje neba u potrazi za neobjašnjivim zračnim fenomenima (UAP) ili laički NLO-ima, uključujući i moguće znakove vanzemaljske tehnologije.
Zajednički naučni napor
Studiju o tom projektu, objavljenu u časopisu Sensors, proveli su naučnici iz Centra za astrofiziku ((CfA)) Harvard-Smithsonian , Projekta Galileo, Opservatorija Whitin, Atlas Lens Co. i Naučne koalicije za studije UAP-a. Taj rad je predstavljen na Lunarnoj i planetarnoj naučnoj konferenciji 2025. održanoj od 10. do 14. marta u Teksasu.
Postdoktorandica Laura Domine, naučnica s Univerziteta Harvard, predvodila je inicijativu zajedno s istaknutim i kontroverznim astrofizičarom Avijem Loebom, direktorom projekta Galileo. Novi instrument koji predlažu, nazvan "Dalek" zbog sličnosti s likovima iz popularne TV serije Doktor Who, funkcionirat će kao zemaljski, multispektralni infracrveni opservatorij koji će snimati nebo.
Njihov rad detaljno opisuje taj multimodalni, multispektralni zemaljski opservatorij, prvi instrument koji je pušten u rad na razvojnoj lokaciji Instituta Galileo, kao i proces njegove kalibracije.
Incijativa Dalek slijedi poziv NASA-e iz 2023. godine za prilagođene UAP senzore.
Namjenski izgrađeni budući senzori za otkrivanje UAP-a trebali bi biti dizajnirani za prilagodbu na vremenskim skalama milisekundi kako bi se pomoglo njihovom boljem otkrivanju. U koraku, sistemi za uzbunu trebali bi detektirati i dijeliti prolazne informacije brzo i ravnomjerno… Platforme s više senzora važne su za pružanje potpune slike opažanja UAP-a. Kretanje objekta treba biti zabilježeno, kao i njegov oblik (podaci slike), boja (multispektralni ili hiperspektralni podaci) i svi zvukovi te druge karakteristike, pojasnili su tad iz NASA-e.
Vrlo ambiciozan projekt, a nagrada - "najveće naučno otkriće ikad"
Često su podaci američke vlade klasificirani… Međutim, nebo nije klasificirano, pa projekt Galileo upravlja zvjezdarnicom za cijelo nebo na Univerzitetu Harvard i gradi dvije druge zvjezdarnice u Pennsylvaniji i Nevadi koje traže anomalne objekte u infracrvenom, optičkom, radijskom i audio pojasu, rekao je Loeb u pismenom odgovoru putem e-pošte za portal Universe Today.
Ta tri opservatorija mjesečno detektiraju otprilike 100.000 objekata. Više od milion detekcija već je zabilježeno i analizirano pomoću alata za mašinsko učenje kao što su YOLO model i SORT algoritam, dodaje Loeb. Početni podaci iz prvih pet mjeseci identificirali su oko 500.000 objekata. Šesnaest posto pokazalo je neobične putanje; 144 ostaje neklasificirano zbog nedostatka senzorskih podataka.
Naš cilj je provjeriti postoje li neki objekti koji pokazuju nenormalne karakteristike leta ili oblike… to bi predstavljalo najveće naučno otkriće ikad, zaključio je Loeb, jasno dajući do znanja o kako ambicioznom projektu je riječ.