Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerom može negativno utjecati na funkcije mozga te povećati rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja, pokazalo je međunarodno istraživanje koje su predvodili naučnici s Belgorod State University, a čiji su rezultati objavljeni u časopisu Metabolites.
Istraživači su proučavali utjecaj takozvane „zapadnjačke prehrane“ na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
U eksperimentu su starije ženke miševa tokom tri sedmice hranjene ishranom bogatom šećerom, zasićenim mastima i holesterolom.
Naučnici su utvrdili da je takva prehrana dovela do metaboličkih poremećaja, smanjene tolerancije na glukozu te promjena u ekspresiji gena povezanih s metabolizmom i emocionalnim reakcijama.
Prema rezultatima istraživanja, kod životinja su zabilježene promjene u ponašanju koje ukazuju na povećanu anksioznost, impulsivnost, osjećaj bespomoćnosti i smanjenu sklonost istraživanju okoline, kao i problemi s pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama.
Autori studije navode da povećanje tjelesne težine i visokokalorična prehrana mogu poremetiti rad transportera serotonina, proteina koji učestvuje u regulaciji nivoa ovog neurotransmitera u mozgu.
Naučnici smatraju da bi ovi nalazi mogli biti značajni i za ljude, posebno za žene u menopauzi, koje imaju povećan rizik od metaboličkih i mentalnih poremećaja.
Istaknuli su da slični biološki mehanizmi postoje kod ljudi i drugih sisara, ali naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovi rezultati potvrdili i na ljudskoj populaciji.
Istraživački tim planira da u narednim studijama identificira molekularne mehanizme koji bi mogli pomoći u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja povezanih s metaboličkim problemima.