Naučnici su uz pomoć sistema teleskopa ALMA napravili do sada najdetaljniju mapu haotičnih oblaka gasa u središtu Mliječnog puta. Ova posmatranja mogla bi otvoriti prozor ka drevnom svemiru, onakvom kakav je bio ubrzo nakon Velikog praska.
Na objavljenoj slici prikazana je takozvana Centralna molekularna zona Mliječnog puta, koja okružuje supermasivnu crnu rupu Strijelac A* i vjerovatno ima slične karakteristike kao guste i haotične galaksije ranog svemira. To je ujedno i najveća slika koju je ALMA teleskop u Čileu snimio od početka rada, piše Live Science.
Nova posmatranja obuhvataju strukture u rasponu od 650 svjetlosnih godina oko centralne crne rupe Mliječnog puta, duboko u sazviježđu Strijelca. Ovaj region poznat je kao Centralna molekularna zona zbog brojnih oblaka gustog molekularnog gasa i smatra se da vjerno oslikava uslove kakvi su vladali u najranijim galaksijama svemira.
Cjelokupna slika pokriva dio neba širok otprilike kao tri puna Mjeseca, što je najveći prikaz koji je ALMA proizvela od 2013. godine. Ovaj ultradetaljan prikaz obuhvata sve, od džinovskih oblaka nadzvučnog gasa do pojedinačnih zvijezda koje jure oko galaktičkog centra, a već je otkrio neke „rijetke i zagonetne“ strukture koje prkose objašnjenju.
Neobična otkrića
Preliminarni rezultati ukazuju na neobična otkrića. Jedna od anomalija je struktura nazvana „Millimeter Ultra-Broad Line Object“ (MUBLO). Ovaj kompaktni objekat vidljiv je samo na milimetarskim talasnim dužinama svjetlosti i ne može se uočiti rendgenskim, infracrvenim niti klasičnim radio-teleskopima.
Ispunjen gasom koji se brzo kreće, MUBLO pokazuje određene osobine slične aktivnim mladim zvijezdama kakve se očekuju u galaktičkom centru, ali za sada njegove karakteristike ne odgovaraju nijednoj drugoj poznatoj strukturi u svemiru.
Detaljnije proučavanje anomalija poput MUBLO-a i njihovog mjesta u širem okviru Centralne molekularne zone moglo bi otvoriti nove puteve za razumijevanje ekstremnih okruženja drevnog svemira, koja su previše udaljena da bi se direktno posmatrala.
Zona haosa
U kovitlacu oko supermasivne crne rupe Strijelac A*, Centralna molekularna zona predstavlja veliku grupu maglina, vrtloga gasa i hiperaktivnih zvijezda koje se brzo rađaju i brzo umiru. Ovaj region sadrži većinu gustog gasa u našoj galaksiji, oko 80 posto, prema podacima Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku – te predstavlja najtoplije, najgušće i najturbulentnije okruženje u Mliječnom putu.
Turbulentno kretanje molekularnog gasa potiče formiranje zvijezda u pojedinim dijelovima zone, dok su druge oblasti iznenađujuće prazne. Naučnici se nadaju da će bolje razumjeti kako procesi velikih razmjera, koji pokreću materiju kroz ovu zonu, upravljaju evolucijom objekata manjih razmjera, poput pojedinačnih zvijezda i oblaka gasa.
„To je mjesto ekstrema, nevidljivo našim očima, ali sada otkriveno u izuzetnim detaljima“, izjavila je Ešli Barns, astronomkinja iz European Southern Observatory (ESO) i članica tima koji stoji iza novih posmatranja. Uz još snažnije teleskope koji se grade u tom regionu, „na mnogo načina, ovo je tek početak“, dodala je Barns.
Projekat ACES
U istraživanju pod nazivom ACES (ALMA CMZ Exploration Survey), više od 160 naučnika iz 70 institucija širom svijeta proučava misterioznu Centralnu molekularnu zonu. U seriji od pet radova prihvaćenih za objavljivanje u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, tim je predstavio preliminarne rezultate i objasnio kako bi oni mogli unaprijediti razumijevanje galaktičkog centra u narednim godinama.
Proučavanjem različitih talasnih dužina svjetlosti koju emituje gas u Centralnoj molekularnoj zoni, istraživači su identificirali više od 70 vrsta molekula koji se kreću kroz galaktički centar. Među njima su jednostavni molekuli, poput silicij-monoksida, ali i složeniji organski molekuli, kao što su etanol i metanol.