Sada imamo priliku čuti kako „šapuće“ jedan od najvećih i najstarijih živih organizama na Zemlji, zahvaljujući snimcima titranja miliona listova koje odzvanja kroz njegovo korijenje.
Riječ je o šumi poznatoj kao Pando, što na latinskom znači „širim se“, a koja se sastoji od jednog jedinog stabla sa čak 47.000 genetski identičnih debala.
Ta debla izrastaju iz zajedničkog korijenskog sistema koji se prostire na 40 hektara u američkoj saveznoj državi Utah. Ova usamljena muška jasikasta topola (Populus tremuloides) tokom hiljada godina narasla je do nevjerovatne mase od oko 6.000 metričkih tona, zbog čega se smatra najvećim živim organizmom na svijetu prema masi.
Zvuk miliona listova
Nakon, kako se procjenjuje, oko 12.000 godina postojanja, ova golema biljka, čija debla dosežu i do 24 metra visine, zasigurno ima mnogo toga za ispričati. Najnoviji snimci omogućili su naučnicima da je „čuju“ na način koji ranije nije bio moguć.
Zvučni umjetnik Jeff Rice eksperimentalno je postavio hidrofon, podvodni mikrofon, u šupljinu pri dnu jedne grane i spustio ga do korijena, ne očekujući da će zabilježiti bilo kakav zvuk.
„Hidrofonima za rad nije nužno potrebna voda. Oni mogu registrirati vibracije s površina poput korijenja. Kada sam stavio slušalice, ostao sam zapanjen. Nešto se zaista čulo“, rekao je Rice. Zvuk možete čuti ovdje.
Tokom jedne grmljavinske oluje zvuk je postao još izraženiji, a uređaj je snimio duboku i prigušenu tutnjavu koja je dolazila iz unutrašnjosti ovog ogromnog organizma.
„Vjerujem da ono što čujemo predstavlja zvuk miliona listova u šumi čije vibracije putuju kroz stablo, prenose se granama i spuštaju u tlo“, objasnio je Rice na sastanku Američkog akustičkog društva.
Dokaz povezanosti korijenskog sistema
Hidrofon je zabilježio čak i udarac po grani udaljenoj gotovo 28 metara, iako se taj zvuk nije mogao čuti kroz zrak na toj udaljenosti.
To dodatno podržava teoriju da je Pandov korijenski sistem međusobno povezan, iako će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da se zvuk nije prenosio kroz samo tlo.
Zajednički korijenski sistemi nisu neobični kod kolonija jasikastih topola, ali veličina i starost Panda čine ga jedinstvenim u svijetu prirode.
Iako se ove topole mogu razmnožavati sjemenom, to se događa veoma rijetko. Razlog je otežano oprašivanje, jer su velike kolonije uglavnom istog spola, budući da predstavljaju klonove jedne jedinke.
Umjetnost u službi nauke
Udruženje Friends of Pando pozvalo je Ricea na umjetničku rezidenciju kako bi pomogao u boljem razumijevanju ovog neobičnog prirodnog fenomena.
Osnivač udruženja Lance Oditt istakao je da rezultati otvaraju brojne mogućnosti za naučna istraživanja.
„Iako je sve počelo kao umjetnički projekat, vidimo ogroman potencijal za naučnu primjenu. Vjetar koji se pretvara u vibracije i zvukove, a zatim putuje korijenskim sistemom, mogao bi nam na potpuno neinvazivan način otkriti kako funkcioniše Pandov golemi skriveni hidraulički sistem“, rekao je Oditt.
Naučnici se nadaju da bi analiza zvukova mogla pomoći u mapiranju složene mreže korijenja.
Rice ističe da zvukovi iz prirode nisu samo zanimljivi već i veoma korisni.
„Zvukovi prirode mogu se koristiti za praćenje zdravlja okoliša. Oni predstavljaju zapis lokalne bioraznolikosti i pružaju osnovu za poređenje s budućim promjenama u okolišu“, kazao je.
Pored korijenja, snimljeni su i zvukovi lišća, kore te cjelokupnog ekosistema koji okružuje Pando.
Drevni div je u opasnosti
Istraživači planiraju koristiti prikupljene podatke za nova istraživanja o kretanju vode kroz stablo, povezanosti različitih grupa grana, kolonijama insekata i dubini korijenja, područjima o kojima se još uvijek zna vrlo malo.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovo veličanstveno stablo polako propada.
Ljudske aktivnosti, uključujući krčenje zemljišta i smanjenje broja predatora koji kontrolišu populacije biljojeda, ozbiljno ugrožavaju opstanak ovog drevnog organizma.
Zbog toga naučnici smatraju da je sada važnije nego ikada da proučimo i sačuvamo „Drhtavog diva“, kako se Pando često naziva, prije nego što njegove tajne zauvijek nestanu.