Nema naučnih dokaza da su starosjedioci Havaja lovili ptice vodarice do istrebljenja, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Ecosphere. Naučnici su time razbili mit star 50 godina i ponudili novu teoriju koja objašnjava nestanak ovih vrsta, saopćio je Univerzitet Havaja u Manoi.
Istraživači nisu pronašli dokaze da je prekomjerni lov starosjedilačkog stanovništva doveo do izumiranja ptica. Umjesto toga, autori predlažu novu teoriju: ptice su nestale usljed kombinacije klimatskih promjena, invazivnih vrsta i promjena u načinu korištenja zemljišta, od kojih se većina dogodila ili prije dolaska Polinežana, ili nakon potiskivanja starosjedilačkog upravljanja prirodom.
Studija je također istakla da su danas ugrožene ptice vodarice vjerovatno bile najbrojnije neposredno prije dolaska Evropljana, u vrijeme kada je upravljanje močvarnim staništima bilo ključni dio društva Kanaka Oivi, odnosno autohtonih Havajaca.
„Veliki dio nauke opterećen je pristrasnošću da su ljudi neizbježni pokretači ekocida i da uništavamo prirodu gdje god se pojavimo. Ova ideja oblikovala je dominantni narativ u zaštiti prirode, koji automatski svaljuje krivicu za izumiranja na prve ljude, autohtone narode nekog područja. Čak i tamo gdje nema naučnih dokaza, mit o tome da su Havajci lovili ptice do istrebljenja ukorijenio se i decenijama prenosio kao činjenica“, izjavio je Kavika Winter, koautor istraživanja.
Dodao je da ova studija ne samo da ruši taj mit, već i potvrđuje sve više dokaza da tradicionalno upravljanje prirodnim resursima može biti jedan od najboljih načina očuvanja biodiverziteta.
Istraživanje preispituje postojeće dokaze bez pristrasnosti koja nauku sve češće dovodi na udar kritika, ideje da su ljudi odvojeni od prirode i po definiciji štetni za nju. Time se otvara put za dublje i nijansiranije razumijevanje historije, ali i za efikasnije pristupe očuvanju prirode.
„Nauka je sazrela do tačke u kojoj se studenti uče da preispituju vlastite dugogodišnje stavove. Naše razumijevanje historijske ekologije, načina na koji se ekosistemi mijenjaju kroz vrijeme, direktno utječe na rješavanje globalnih ekoloških problema“, rekla je Kristen Harmon, glavna autorica studije.
Zaključci istraživanja mogli bi pomoći u promjeni pristupa zaštiti prirode, posebno u obnovi populacija ugroženih ptica vodarica, poput Gallinula chloropus i Himantopus mexicanus knudseni.
„Nedavne studije potvrđuju ono što su Havajci oduvijek znali, da je obnova močvarnih agroekosistema ključna za oporavak ovih ptica. Ako želimo transformisati ostrva iz ‘svjetske prijestonice izumiranja’ u ‘svjetsku prijestonicu oporavka’, moramo obnoviti odnos između prirode i zajednica“, poručila je Melisa Prajs.
Ovo novo razumijevanje moglo bi pomoći da se promijeni način zaštite ovih vrsta, ali i da se prevaziđu dugogodišnje podjele unutar zajednice.