Naučnici su razvili revolucionarnu „superhranu“ za pčele medarice, koja bi mogla zaštititi ove ključne oprašivače od prijetnji poput klimatskih promjena i gubitka staništa. Tokom ispitivanja, pčelinje zajednice hranjene novim dodatkom imale su čak 15 puta više mladih pčela koje su uspješno doživjele odraslu dob.
Globalni problem: Pčele nestaju
Pčele medarice, ključne za oprašivanje 70% vodećih svjetskih usjeva, suočavaju se s drastičnim padom populacije zbog nedostatka hranljivih materija, virusnih bolesti i klimatskih promjena. U SAD-u godišnji gubici kolonija u posljednjem desetljeću iznose između 40 i 50 posto, a očekuje se daljnji porast. Slični izazovi pogađaju i pčelare u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nick Mensikov, predsjednik Udruženja pčelara Cardiff, Vale i Valleys, za BBC News je izjavio da je prošle zime izgubio čak 75% svojih kolonija, što je trend zabilježen širom Južnog Velsa. „Iako su sve košnice bile pune hrane, pčele su se jednostavno smanjile. Većina pčela preživjela je januar, februar, a onda su jednostavno nestale“, rekao je.
Ključni sastojak koji je nedostajao
Pčele se hrane polenom i nektarom iz cvijeća, koji sadrže esencijalne hranljive materije, uključujući lipide zvane steroli, ključne za njihov razvoj. Kada pčelari uzimaju med ili kada nema dovoljno polena, pčelama daju dopunsku hranu. Međutim, ta hrana, koja se sastoji od proteinskog brašna, šećera i vode, do sada nije sadržavala sve potrebne nutrijente. To je uporedivo s ljudskom prehranom bez ugljikohidrata, aminokiselina ili drugih vitalnih tvari.
Petnaestogodišnji rad urodio plodom
Profesorica Geraldine Wright sa Univerziteta Oxford predvodila je tim naučnika punih 15 godina kako bi identificirali tačno koje sterole pčele trebaju i kako ih proizvesti, s obzirom na to da je njihova sinteza izuzetno teška. „Ovaj tehnološki proboj osigurava sve hranljive tvari koje pčele trebaju za preživljavanje, što znači da ih možemo nastaviti hraniti čak i kada nema dovoljno polena“, izjavila je profesorica Wright, dodavši: „To je zaista ogromno postignuće.“
U laboratoriju u Oxfordu, koristeći genetsko uređivanje, njen je tim uspješno stvorio kvasac koji može proizvoditi šest ključnih sterola. „To je ogroman proboj. Kada je moja studentica uspjela inženjerirati kvasac da stvara sterole, poslala mi je sliku hromatograma koji je bio rezultat rada“, prisjetila se. „Još uvijek ga imam na zidu svog ureda.“
Impresivni rezultati ispitivanja
Nova „superhrana“ davana je pčelama u laboratorijskim košnicama tokom tri mjeseca. Rezultati su pokazali da su kolonije hranjene ovim dodatkom imale do 15 puta više mladih pčela koje su preživjele do odrasle dobi. „Kada pčele imaju potpunu prehranu, trebale bi biti zdravije i manje podložne bolestima“, istaknula je profesorica Wright.
Budućnost pčelarstva
Profesorica Wright naglašava da bi hrana bila posebno korisna tokom ljeta poput ovogodišnjeg, kada se čini da su cvjetnice rano prestale proizvoditi polen. „To je zaista važno u godinama kada ljeto dođe rano i pčele neće imati dovoljno polena i nektara da prežive zimu“, objasnila je. „Što više mjeseci prođu bez polena, to će se suočiti s većim prehrambenim stresom, što znači da će pčelari imati veće gubitke tih pčela tokom zime.“
Sada slijede opsežnija ispitivanja kako bi se procijenili dugoročni učinci hrane na zdravlje pčela, no očekuje se da bi dodatak mogao biti dostupan pčelarima i poljoprivrednicima u roku od dvije godine. Studiju je vodilo Univerzitet Oxford u saradnji s Kraljevskim botaničkim vrtovima Kew, Univerzitetom Greenwich i Tehničkim univerzitetom Danske, a objavljena je u časopisu Nature.