Metan koji zagrijava planet isparava iz pukotina na antarktičkom morskom dnu kako se taj region zagrijava, a naučnici su otkrili nove izvore metana „zapanjujućom brzinom“, što budi strah da su dosadašnje prognoze budućeg globalnog zagrijavanja možda podcijenile rizik, piše CNN.
Ogromne količine metana nalaze se u ležištima koja su se formirala milenijima ispod morskog dna širom svijeta. Ovaj nevidljivi, snažno zagađujući plin može iscuriti u vodu kroz pukotine u morskom dnu, često otkrivajući se nizom mehurića koji putuju sve do površine oceana.
Relativno je malo poznato o tim podvodnim izvorima — kako funkcionišu, koliko ih ima i koliko metana dospijeva u atmosferu nasuprot onome što „pojedu“ mikrobi koji razgrađuju metan u dubinama okeana.
Ali naučnici žele bolje razumjeti te procese, jer ovaj izuzetno zagađujući plin zarobljava oko 80 puta više toplote od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina u atmosferi.
Izvori metana u Antarktiku spadaju među najmanje istražene na planeti, pa je tim međunarodnih naučnika krenuo u njihovo pronalaženje. Koristili su kombinaciju akustičkih snimanja s broda, daljinski upravljanih podvodnih vozila i ronioca kako bi uzorkovali niz lokacija u Rossovom moru, u Južnom okeanu kod Antarktika, na dubinama između 16 i 790 stopa (≈4,88 m do ≈240,79 m).
Ono što su pronašli iznenadilo ih je. Prema studiji objavljenoj ovaj mjesec u časopisu Nature Communications, identificirali su više od 40 izvora metana u plitkim vodama Rossovog mora.
Mnogi izvori pronađeni su na mjestima koja su ranije bila više puta istraživana, što sugerira da su novi. To može ukazivati na „fundamentalnu promjenu“ u otpuštanju metana u tom regionu, navodi se u izvještaju.
Izvori metana su relativno česti globalno, ali do sada je u Antarktiku bio potvrđen samo jedan aktivni izvor, kaže Sarah Seabrook, autorica izvještaja i morske naučnice u Earth Sciences New Zealand. „Nešto što se smatralo rijetkim sada očigledno postaje rašireno,“ rekla je za CNN.
Svaki otkriveni izvor pratio je „trenutan uzbuđenje“ koje bi se „brzo pretvorilo u tjeskobu i zabrinutost,“ dodala je Seabrook.
Strah je da bi ti izvori mogli brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja koje zagrijava planet, a što trenutno nije uključeno u predviđanja budućih klimatskih promjena.
Naučnici su također zabrinuti da metan može imati lančane posljedice po morski život.
Nije jasno zašto se izvori metana pojavljuju u tom regionu, ali istraživači ispituju da li ih utiče klimatska promjena.
Na drugom kraju svijeta, u Arktiku, povećano podzemno otpuštanje metana povezano je s uticajima klimatskih promjena, kaže Seabrook, uključujući toplije temperature, pomake nivoa mora i postepeno uzdizanje kopna nakon što su se ledenjaci otopili na kraju posljednjeg ledenog doba.
To može stvoriti povratni mehanizam, dodaje Seabrook, gdje klimatske promjene povećavaju izvore metana, a oni dalje ubrzavaju klimatske promjene.
Istraživači se vraćaju u Antarktik iduće sedmice na dva mjeseca kako bi detaljnije analizirali izvore.
„Metan je prava nepoznanica — raste u atmosferi i ne znamo zašto,“ rekao je Andrew Thurber, profesor morske biologije na Univerzitetu Kalifornije, Santa Barbara, i jedan od autora studije.
Jedna od najznačajnijih briga tiče se onoga što se događa u Antarktiku, gdje postoje goleme rezerve metana, rekao je Thurber za CNN. Ako ljudi nastave zagrijavati planet, ovi izvori mogli bi prijeći iz „prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti,“ dodao je.
Na neki način „ponašaju se kao opasna životinja,“ rekao je. „Fascinantni su za proučavanje i razumijevanje, ali moraš biti vrlo svjestan šta mogu učiniti ako ih se potakne ili podcijeni.“