Tokom istraživanja morskog dna u Barentsovom moru naišli su na ogroman krater star hiljadama godina, a ono što su pronašli u njegovom središtu otvorilo je potpuno nova pitanja o geologiji naše planete.
Arktički istraživači došli su do izuzetnog otkrića tokom istraživanja morskog dna u Barentsovom moru. Oko 113 kilometara južno od udaljenog Medvjeđeg otoka, dijela norveškog arhipelaga, primijetili su ogroman krater na morskom dnu.
Prema procjenama naučnika, krater je nastao na samom kraju posljednjeg ledenog doba, prije približno 18.000 godina.
No pravo iznenađenje tek je uslijedilo. U njegovom središtu otkriven je podmorski blatni vulkan koji se nalazi oko 400 metara ispod površine mora i izbacuje blato i metan iz dubokih slojeva Zemljine kore.
„Kao da pronalazite skriveno blago“
Naučnici koji su učestvovali u ekspediciji istakli su koliko je ovakvo otkriće rijetko.
„Istraživanje morskog dna i otkrivanje novih izvora metana poput je pronalaska skrivenog blaga“, rekao je Stefan Buenz sa UiT The Arctic University of Norway, koji je suvodiо ekspediciju.
Dodao je kako svako novo istraživanje pokazuje koliko je morsko dno zapravo neistraženo.
„Svaki put kada se spustimo na morsko dno, imamo osjećaj da smo tek počeli shvatati veliku i nevjerovatnu raznolikost takvih sistema“, izjavio je Buenz u saopćenju prevedenom s norveškog jezika.
Rijetka geološka pojava
Podmorski blatni vulkani izuzetno su rijetki u norveškim vodama. Do sada je bio poznat samo jedan takav vulkan, Håkon Mosby Mud Volcano, otkriven 1995. godine.
On se nalazi na dubini od oko 1.250 metara na morskom dnu južno od Svalbarda.
Takvi vulkani predstavljaju svojevrsne „prozore“ u unutrašnjost Zemlje jer izbacuju sedimente i vodu s dubine koja može biti od nekoliko stotina metara pa sve do nekoliko kilometara ispod površine.
Tragovi prošlosti naše planete
Naučnici naglašavaju da ova otkrića nisu zanimljiva samo zbog same pojave vulkana, već i zbog informacija koje mogu otkriti o prošlosti Zemlje.
Voditeljica ekspedicije Giuliana Panieri istakla je da proučavanje tih sistema može pomoći da se razumije kako se metan oslobađa u prirodi i kakav utjecaj ima na globalni okoliš.
„Razumijevanje evolucije i sastava tih tekućina pomaže nam da shvatimo njihov potencijalni utjecaj na globalni proračun metana i može nam dati informacije o tome šta se dešava na drugim planetama“, objasnila je Panieri.
Dodala je i kako je posmatranje takve pojave posebno iskustvo.
„Vidjeti podvodnu erupciju u stvarnom vremenu podsjeća me koliko je naša planeta živa“, rekla je.
Vulkan koji je dobio ime Borealis
Novo otkriće nazvano je Borealis Mud Volcano. Naučnici vjeruju da je nastao nakon snažne prirodne erupcije koja je iznenada oslobodila veliku količinu metana ubrzo nakon završetka posljednjeg ledenog doba.
Krater u kojem se nalazi ima oko 300 metara u prečniku i približno 25 metara dubine.
Uprkos ekstremnim uslovima, područje kratera pretvorilo se u bogato morsko stanište. Na strmim obroncima karbonatnih naslaga, koje su se formirale tokom hiljada godina, razvila se raznolika zajednica morskih organizama.
Tamo žive morske anemone, spužve, morske zvijezde, koralji, morski pauci i rakovi, kao i brojne bakterijske prostirke i kolonije organizama koje se hrane hemijskim spojevima iz dubine.
Direktor organizacije REV Ocean Science, Alex Rogers, naglasio je da su takva mjesta izuzetno važna.
„Tokom ove ekspedicije otkrili smo da su ovi krateri od erupcije jedinstvena utočišta od ljudskih utjecaja, poput koćarenja, za krhke morske životinje poput koralja i spužvi“, rekao je Rogers, piše Indy100.
Oduševljenje među istraživačima
Otkriće je izazvalo veliko uzbuđenje među članovima istraživačkog tima.
Studentica Erasmus programa na UiT-u Irena Violan opisala je trenutak kada su prvi put vidjeli vulkan na ekranu istraživačke opreme.
„Kao studentica koja je blatne vulkane do sada viđala samo na kopnu, bilo je fantastično iskustvo vidjeti jedan na morskom dnu. Mogli ste vidjeti iznenađenje, uzbuđenje i radost koji su se proširili timom čim smo ga ugledali na ekranu“, rekla je.
Dodala je i simpatičnu reakciju koja je nasmijala ostatak tima:
„Moja prva pomisao bila je: ‘Želim sići dolje i staviti ruku u to!’“