Naučnici testirali maske, otkrili koje su najmanje učinkovite

Koronavirus, ne treba posebno napominjati, nije otišao nikamo. Broj novih slučajeva globalno je bio u porastu sve do kraja prošlog mjeseca, a broj dnevnih smrti, nakon drastičnog pada od kraja travnja, opet dramatično raste. Broj potvrđenih slučajeva od početka pandemije prešao je 20 miliona, više od 6 miliona slučajeva koronavirusa i dalje je aktivno, a umrlo je više od 734 hiljade ljudi.

No povratak u puni karantin malo je vjerovatan. U isto vrijeme maske su, bez obzira na iracionalni otpor i dezinformacije koje se šire oko njih, jedno od najučinkovitijih oružja za suzbijanje novog vala epidemije, što potvrđuju i nova istraživanja i javnozdravstveni stručnjaci širom svijeta.

Grupa istraživača s odjela za fiziku američkog Univerziteta Duke napravila je jednostavni eksperiment kojim je testirala učinkovitost različitih vrsta maski kako bi utvrdila koja najbolje zaustavlja širenje virusa.

Jedan od autora studije došao je na ideju kad je pomagao lokalnom udruženju kupiti na veliko maske za lokalnu zajednicu. Profesor je htio biti siguran da će udruženje kupiti maske koje su zaista učinkovite, piše CNN.

Laserska zraka i mobitel

Istraživači su upotrijebili relativno jednostavnu metodu testiranja učinkovitosti različitih maski, uz pomoć laserske zrake i mobitela, kako bi analizirali transmisiju, odnosno širenje respiratornih kapljica koje izlaze iz usta čovjeka koji govori - dok ne nosi masku i dok nosi različite vrste maski.

Studija je objavljena u petak u časopisu udruženja American Association for the Advancement of Science pod naslovom Jeftino mjerenje učinkovitosti maski za lice u filtriranju izbačenih kapljica tokom govora.

"Koristimo crnu kutiju, laser i kameru. Laserska zraka širi se vertikalno kako bi formirala tanku plohu svjetla kojom svijetlimo kroz proreze na lijevoj i desnoj strani kutije", rekao je jedan od autora studije, profesor Martin Fischer, za CNN.

Kutija je, naime, na prednjoj strani imala rupu u koju je osoba koja učestvuje u eksperimentu mogla govoriti. Kamera mobitela na stražnjoj strani kutije snimala je svjetlo koje u svim smjerovima raspršuju kapljice koje prolaze kroz lasersku zraku.

Računarski algoritam onda je brojao kapljice koje se vide na snimku.

Istraživači su testirali 14 naširoko dostupnih maski, uključujući profesionalnu masku s N95-filterom za mikroskopski sitne čestice, kakvu obično koriste zdravstveni radnici. Svaka maska testirana je 10 puta, uz istu osobu koja govori bez maske kao kontrolni scenarij.

N95-maske bile su, očekivano, najučinkovitije, uz jedan bitan detalj - N95-maska bez ventila bila je mnogo učinkovitija u zadržavanju respiratornih kapljica onoga ko je nosi od N95-maske s ventilom, budući da taj ventil stvara snažan protok zraka prema vani. Istraživači naglašavaju da ventil ne umanjuje zaštitu onog ko nosi masku, ali može umanjiti zaštitu onih oko njega, zbog čega je N95-maska bez ventila generalno učinkovitija.

Za njima su slijedile troslojne hirurške maske, ali ni dvoslojne pamučne maske, sašivene prema smjernicama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, nisu imale mnogo lošiji rezultat. Zanimljivo, N95-maske s ventilom imale su lošiji rezultat - dakle, manje su štitile druge - od dvoslojnih pamučnih maski.

Maske od flisa koje se navlače oko vrata (eng. gaiter mask), koje često koriste džogeri i biciklisti, bile su najmanje učinkovite, a pletene maske i marame, odnosno bandane također su bile pri dnu po broju čestica koje zaustavljaju.

Naučnici ostali iznenađeni

"Bili smo ekstremno iznenađeni kad smo vidjeli da broj čestica koje prolaze kroz flis ustvari premašuje broj čestica koje prolaze bez ikakve maske", rekao je Fischer.

Razlog je vjerovatno taj što kod takvih maski materijal razbija veće kapljice u manje koje svejedno prolaze i tako povećava njihov ukupan broj, ali i olakšava njihov prijenos zrakom.

"Želimo naglasiti da zaista potičemo ljude da nose maske, ali želimo da nose maske koje zaista rade", zaključio je Fischer.