U Veliku Britaniju stigao je jedinstveni uzorak leda, star čak i više od 1,5 miliona godina. Naučnici će ga pažljivo otopiti kako bi zavirili duboko u klimatsku prošlost Zemlje i možda otkrili ključne informacije koje bi, kako kažu, mogle potpuno promijeniti naše razumijevanje klimatskih promjena.
Radi se o providnom cilindru leda, izbušenom duboko ispod antarktičkog ledenog pokrova. U njemu su zarobljene informacije stare više od milion godina – prava vremenska kapsula. Uzorci se trenutno čuvaju u specijalnoj komori Britanskog antarktičkog istraživačkog centra u Cambridgeu, na temperaturi od -23°C.
"Ovo je potpuno neistražen dio historije Zemlje", ističe dr. Liz Thomas, voditeljica istraživanja. Prije dolaska u Evropu, uzorci su bili pohranjeni u ledenoj pećini na Antarktiku.
Ulazak u komoru zahtijeva posebnu zaštitnu opremu. Unutra se može ostati najviše 15 minuta jer hladnoća zamrzava čak i fotoaparate.
Tokom narednih sedmica, tim će pažljivo topiti led kako bi oslobodili drevnu prašinu, vulkanski pepeo i mikroskopske morske alge. Ove čestice pružaju uvid u klimu, vjetrove i nivo mora iz perioda prije više od milion godina.
Voda iz otopljenog leda prolazit će kroz specijalne laboratorijske aparate, gdje će se mjeriti više od 20 elemenata i metala, uključujući rijetke zemne metale, morske soli i tragove starih vulkanskih erupcija.
Cijeli projekt – izvlačenje leda iz dubina Antarktika – bio je međunarodni poduhvat vrijedan milione eura. Izbušeno je ukupno 2,8 kilometara leda, što odgovara visini osam Ajfelovih tornjeva. Led je zatim izrezan u metarske blokove i dopremljen brodom, a potom hladnjačom do laboratorija.
Inženjer James Veal, koji je bio na terenu, kaže: "Držati u rukama komad Zemljine historije bilo je neopisivo iskustvo."
Naučnici se nadaju da će led otkriti zašto je prije 800.000 do 1,2 miliona godina došlo do nagle promjene ritma ledenih doba – sa ciklusa od 41.000 na 100.000 godina. To je jedno od najvećih neriješenih pitanja u klimatologiji.
Također, mogli bi otkriti i kada su prirodne koncentracije CO₂ bile visoke, možda čak i veće nego danas.
"Da bismo razumjeli gdje idemo, moramo znati gdje smo već bili", poručuje dr. Thomas.