U posljednja dva stoljeća, čovječanstvo je doživjelo pravu revoluciju dugovječnosti. U 1824. godini, prosječan životni vijek u Sjedinjenim Američkim Državama iznosio je oko 40 godina.
Danas je taj broj gotovo udvostručen, prvenstveno zahvaljujući značajnom padu smrtnosti novorođenčadi. Zahvaljujući modernoj medicini i većoj stopi preživljavanja djece, većina nas danas živi dvostruko duže nego naši pra-pretci, piše Popular Mechanics.
Ipak, ova biološka transformacija dogodila se bez pomoći jednog od najmoćnijih alata savremene medicinske nauke: vještačke inteligencije (AI). AI je sposoban analizirati ogromne količine podataka u potrazi za rješenjima, terapijama, pa čak i potencijalnim lijekovima koje ljudi možda nikada ne bi otkrili. Bilo da se radi o proučavanju ćelijskog starenja, skraćenju telomera, raku, disfunkciji mitohondrija ili genetskoj nestabilnosti, AI se pokazuje kao nezamjenjivo sredstvo.
Ali šta ako AI nije samo alat? Šta ako postane glavni autor narednog poglavlja ljudske dugovječnosti?
Upravo na tu ideju ukazuje Dario Amodei, direktor AI kompanije Anthropic iz San Francisca, koji vjeruje da vještačka inteligencija ne samo da će nastaviti ovu revoluciju – već će je drastično ubrzati.
– "Možda zvuči radikalno, ali životni vijek se udvostručio u 20. stoljeću (s ~40 na ~75 godina), pa je u skladu s trendom da se u 'komprimiranom 21. stoljeću' ponovo udvostruči – do 150 godina," napisao je Amodei u blog objavi iz oktobra 2024. "Već postoje lijekovi koji povećavaju maksimalni životni vijek kod pacova za 25–50% bez značajnih nuspojava. Neke životinje, poput pojedinih vrsta kornjača, već žive 200 godina – dakle, očigledno ne postoji biološki 'gornji limit' za ljudski vijek."
U januaru 2025. godine, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Amodei je otišao korak dalje, izjavivši da AI može udvostručiti ljudski životni vijek u narednih pet godina. On tvrdi da bi, ako ljudi dosegnu dob od 150 godina, mogli dostići tzv. escape velocity – tačku u kojoj bismo teoretski mogli sami birati koliko ćemo živjeti (iako priznaje da to možda nije biološki moguće).
Amodei nije jedini s ovako smjelim tvrdnjama. Poznati futurist Ray Kurzweil, poznat po predviđanjima o tehnološkoj singularnosti, izjavio je da će AI moći zaustaviti proces starenja do 2032. godine – i to na dva načina:
- putem medicinskih nanobota koji će popravljati oštećene ćelije i isporučivati lijekove direktno na pogođena mjesta,
- putem AI sistema koji će omogućiti da naš mozak “backupujemo” u cloud – iako ova ideja ostaje spekulativna jer još uvijek ne znamo dovoljno o radu ljudskog mozga.
Naučna zajednica: Skepsa prema “AI dugovječnosti”
Pojmovi poput revolucija i vještačka inteligencija sve češće se koriste u kontekstu medicinskih istraživanja. Harvard Gazette je u martu 2025. objavio članak u kojem dolazak AI-ja u medicinu upoređuje s otkrićem interneta ili mapiranjem ljudskog genoma – kao nešto što će promijeniti sve.
Međutim, korištenje AI-a za rano otkrivanje raka, liječenje bolesti i produženje zdravih godina života ne znači nužno produženje biološkog vijeka.
Profesor epidemiologije i biostatistike na Univerzitetu u Chicagu, S. Jay Olshansky, izrazio je sumnju u ovu viziju.
– "Igra dugovječnosti danas se potpuno razlikuje od one prije stotinu godina. Sada je starenje glavni problem, a taj proces trenutno ne možemo promijeniti – iako naučnici ulažu velike napore u pokušaje da to postignu," naveo je Olshansky u mailu. "Teret dokaza je na AI naučnicima – moraju pokazati da mogu mijenjati ljudsko tijelo i način na koji ono funkcioniše. I ja bih mogao tvrditi da konzumacija limunove vode dva puta dnevno vodi do 150. rođendana – i ne biste mogli dokazati da griješim."
Fact check (AI): Ideja da vještačka inteligencija može udvostručiti ljudski životni vijek do 150 godina u narednih pet godina je fascinantna, ali ekstremno spekulativna.
S jedne strane, AI već sada igra ključnu ulogu u istraživanju lijekova, personaliziranoj medicini, analizi genoma i otkrivanju biomarkera povezanih sa starenjem. Tu ima realne i ogromne vrijednosti.
Ali s druge strane, tvrdnje o “besmrtnosti”, “escape velocityju” i “uploadu mozga u cloud” trenutno više liče na vizije futurizma i tehnološke ideologije nego na naučne činjenice. Biologija ljudskog starenja je izuzetno kompleksna, a i dalje ne znamo dovoljno ni o samoj funkciji mozga, ni o procesima poput ćelijskog oštećenja, upale, imunosenescencije i slično.
Amodeijeve i Kurzweilove ideje su inspirativne, ali trenutno nema naučnih dokaza koji bi opravdali rokove koje oni predviđaju. Nauka ne funkcioniše na osnovu vizije, nego na osnovu verifikabilnih rezultata.