Unutar Keopsove piramide naučnici su primijetili naizgled bezazlene tragove koji bi u budućnosti mogli predstavljati ozbiljan izazov za očuvanje ovog drevnog spomenika.
Nova studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, nije bila usmjerena na potragu za tajnim prolazima ili skrivenim komorama, već na analizu površine kamenih blokova u Kraljevoj i Kraljičinoj odaji.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta ScanPyramids, koji okuplja stručnjake s Tehničkog univerziteta u Minhenu, Univerziteta u Kairu i drugih međunarodnih institucija.
Napredna tehnologija bez oštećenja spomenika
Naučnici su koristili rendgensku fluorescentnu analizu (XRF), metodu koja omogućava detaljno ispitivanje hemijskog sastava površine bez ikakvog oštećenja materijala.
Ovakav pristup posebno je važan u Egiptu, gdje su pravila o uzorkovanju na arheološkim nalazištima izuzetno stroga. Mikro-uzorci uzimani su isključivo s prirodno odvojenih dijelova kamena, a zatim analizirani u Kairu.
So u zidovima: mali detalj s velikim posljedicama
Najveće iznenađenje došlo je iz Kraljičine odaje. Na vapnenačkim blokovima uočeni su bijeli slojevi, a analiza je pokazala da je riječ o halitu, običnoj kamenoj soli.
Iako zvuči bezazleno, problem nastaje zbog njenog ponašanja. So se kristalizira, otapa i ponovo kristalizira u zavisnosti od promjena vlažnosti. Taj proces stvara pritisak unutar pora kamena, što s vremenom može dovesti do njegovog slabljenja.
Različiti problemi u Kraljevoj odaji
U Kraljevoj odaji situacija je nešto drugačija. Zidovi su izgrađeni od crvenog granita iz Asuana, a na njima su primijećeni tragovi kondenzacije, promjene boje i naslage soli.
Ove pojave najizraženije su u gornjim dijelovima zidova i blizu stropa, što dodatno ukazuje na utjecaj mikroklimatskih uvjeta unutar same piramide.
Zanimljivo je da studija predstavlja i prvu primjenu XRF mapiranja direktno na terenu za analizu granita iz tog dijela Egipta.
Nema panike – ali ima razloga za oprez
Uprkos svemu, naučnici naglašavaju da nema razloga za paniku, Velika piramida se ne raspada pred našim očima.
Ipak, jasno je da ovaj drevni spomenik reagira na promjene u okruženju. Vlažnost zraka, nivo ugljendioksida, ali i veliki broj posjetilaca utiču na stanje unutrašnjih komora.
Zbog toga stručnjaci predlažu dugoročno i sistematsko praćenje uvjeta unutar piramide.
Ne radi se o senzacionalnim otkrićima skrivenih prostorija, već o suptilnim promjenama koje, ako se zanemare, mogu imati ozbiljne posljedice.
Kako sami istraživači ističu, riječ je o „tihim signalima“ sa zidova, upozorenjima koja bi mogla imati ključnu ulogu u očuvanju jednog od najpoznatijih svjetskih čuda za buduće generacije.