Obični delfini, jedni od najbrojnijih morskih sisara na planeti, žive znatno kraće u sjevernom Atlantiku nego ranije. Novo istraživanje objavljeno 10. oktobra u časopisu Conservation Letters pokazalo je da im se životni vijek drastično smanjio tokom posljednjih decenija.
Naučnici sa Univerziteta Colorado Boulder otkrili su da ženke običnih delfina danas u prosjeku žive sedam godina kraće nego 1997. godine. Tim upozorava da ovaj pad ne prijeti samo opstanku vrste, već i čitavim morskim ekosistemima koje delfini održavaju u ravnoteži.
"Hitno je potrebno bolje upravljanje populacijom" kaže Etienne Rouby, istraživač sa Instituta za arktička i alpska istraživanja (INSTAAR). U suprotnom, prijeti opadanje broja jedinki, pa čak i izumiranje.
Delfini iz Biskajskog zaljeva
Oko šest miliona običnih delfina naseljava tropske i umjerene vode širom svijeta, što ih čini najbrojnijim pripadnicima porodice kitova i pliskavica. Jedno od njihovih glavnih zimskih okupljališta je Biskajski zaljev, uz obalu Francuske, gdje hranjive vode privlače sardine, inćune i druge male ribe.
Ali ovaj zaljev je ujedno i jedno od najprometnijih ribolovnih područja u Evropi. Iako delfini nisu cilj ulova, često stradaju kao „sporedni ulov“ (bycatch) – slučajne žrtve ribolova. Samo 2021. godine, procjenjuje se da je na taj način uginulo oko 6.900 delfina od ukupno 180.000 koji zimuju u zaljevu.
Uprkos tome, ranija istraživanja sugerisala su da je broj delfina u regiji ostajao stabilan. ali novi podaci govore suprotno.
Novi način praćenja
Tradicionalne metode nadzora oslanjaju se na posmatranje delfina s brodova ili aviona, što često propušta rane znakove promjena u populaciji. Kod vrsta poput delfina, koje se sporo razmnožavaju i dugo žive, takva zakašnjenja mogu biti pogubna.
Zato su istraživači primijenili drugačiji pristup, proučavali su delfine nasukane na obale Biskajskog zaljeva između 1997. i 2019. godine. Takvi slučajevi obično ukazuju na bolest, povredu ili dezorijentaciju, a iako čine tek desetak posto ukupnih smrti, daju važan uvid u zdravlje populacije.
Analizom 759 nasukanih jedinki, tim je mogao preciznije procijeniti promjene u stopi preživljavanja i plodnosti, osjetljivije pokazatelje stanja vrste.
Dokazi u zubima
Proučavanjem slojeva u zubima, naučnici su utvrdili starost delfina u trenutku smrti. Rezultati su pokazali da se prosječni životni vijek ženki u Biskajskom zaljevu smanjio s 24 godine u kasnim 1990-im na samo 17 godina do 2019. godine. Ovaj pad doveo je i do manjeg broja mladunaca, što ukazuje na širu reproduktivnu krizu.
Populacijski rast usporio je za 2,4% od 1997. godine. U idealnim uslovima broj delfina mogao bi rasti oko 4% godišnje, ali sada se procjenjuje da je taj rast pao na svega 1,6%. Ako se trend nastavi, broj delfina bi uskoro mogao početi opadati.
Mjere zaštite
Francuska je od 2024. godine uvela jednomjesečnu zabranu ribolova u Biskajskom zaljevu tokom januara kako bi zaštitila delfine. Iako prvi rezultati pokazuju određeno poboljšanje, stručnjaci smatraju da bi fleksibilniji pristup, koji bi zabranu usklađivao s godišnjim migracijama delfina, bio učinkovitiji.
Slični pritisci mogli bi ugroziti i druge vrste sjevernoatlantskih kitova i delfina, poput pliskavica i dobrih dupina. Istraživači naglašavaju da razumijevanje ovih obrazaca može pomoći u jačanju međunarodnih zakona o zaštiti morskih sisara.
Zašto su delfini važni
"Delfini su vršni predatori u Biskajskom zaljevu i imaju ključnu ulogu u održavanju ekosistema", objašnjava Rouby. "Bez njih, populacije riba bi mogle izmaći kontroli, što bi na kraju ugrozilo cijeli lanac ishrane i dovelo do kolapsa sistema", dodaje on.
On poručuje da je vrijeme za brzu i odlučnu reakciju: "Kao ljudi, moramo svjesno donositi odluke kako bismo zaštitili živa bića i prirodu oko nas. Suočeni s dokazima o gubitku održivosti, moramo djelovati prije nego što bude prekasno.