Iako su nevidljivi golim okom, mikroskopski organizmi koji žive u svjetskim okeanima imaju ogroman utjecaj na život na Zemlji. Riječ je o prokariotima, bakterijama i arhejama koje čine čak 30 posto ukupnog života u okeanima i igraju ključnu ulogu u morskim ekosistemima.
Novo međunarodno istraživanje upozorava da klimatske promjene ozbiljno narušavaju ovu osjetljivu ravnotežu, a posljedice bi mogle pogoditi cijeli planet.
Naučnici navode da su prokarioti među najstarijim oblicima života na Zemlji i da ih ima gotovo nezamislivo mnogo. Procjenjuje se da u okeanima postoji približno dvije tone prokariota za svaku osobu na svijetu.
Iako mikroskopski, oni imaju presudnu ulogu u lancu ishrane jer proizvode hranjive materije kojima se hrane brojni morski organizmi, uključujući i ribe koje završavaju na ljudskim stolovima.
Njihov utjecaj na klimu je također ogroman. Naučnici procjenjuju da prokarioti u gornjim slojevima okeana godišnje proizvedu oko 20 milijardi tona ugljika, dvostruko više od količine koju godišnje proizvede čovječanstvo.
Do sada su okeani uspijevali ublažiti taj efekt zahvaljujući fitoplanktonu i drugim prirodnim procesima koji apsorbuju velike količine ugljikovog dioksida iz atmosfere.
Međutim, novo istraživanje pokazuje da bi topliji okeani mogli potpuno promijeniti ravnotežu života u morima.
Prema rezultatima studije, prokarioti su otporniji na klimatske promjene od većine drugih morskih organizama. Dok bi biomasa riba, planktona i morskih sisara mogla opasti između tri i pet posto po svakom stepenu zagrijavanja okeana, kod prokariota se očekuje pad od samo 1,5 posto.
To znači da bi upravo oni mogli postati dominantni organizmi u okeanima budućnosti.
Naučnici upozoravaju da bi takav scenario mogao ozbiljno poremetiti morske hranidbene lance. Sve više energije i hranjivih materija ostajalo bi vezano za mikroskopske organizme, dok bi manje bilo dostupno ribama i drugim većim morskim vrstama.
Posljedica bi mogao biti veliki pad ribljih populacija, što bi direktno ugrozilo prehrambenu sigurnost milijardi ljudi širom svijeta.
Istraživanje je otkrilo i dodatni problem. Kako temperatura okeana raste, prokarioti proizvode još više ugljika. Za svaki dodatni stepen zagrijavanja mogli bi stvarati oko 800 miliona tona dodatnog ugljika godišnje, količinu usporedivu s emisijama cijele Evropske unije.
Naučnici upozoravaju da bi to moglo ozbiljno oslabiti sposobnost okeana da apsorbuju ugljik iz atmosfere i dodatno ubrzati klimatske promjene.
Posebno zabrinjava činjenica da su okeani glavni izvor proteina za oko tri milijarde ljudi širom planete. Zbog toga stručnjaci smatraju da bi promjene u morskim ekosistemima mogle imati ogromne posljedice za globalnu proizvodnju hrane i život ljudi u narednim decenijama.