Pandemija covida-19 "izgledat će bezazleno" u usporedbi s onim s čime se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorila je prof. Sally Davies, bivša glavna medicinska službenica Engleske, piše The Guardian.
Davies, koja je sada posebna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine zbog infekcije koja se nije mogla liječiti.
Sada upozorava što bi se moglo dogoditi ako se svijet ne uhvati u koštac s problemom u sljedećem desetljeću, upozoravajući da je to pitanje "akutnije" od klimatskih promjena. Infekcije otporne na lijekove već ubijaju najmanje 1,2 miliona ljudi godišnje.
“Čini se da ima puno ljudi s neizlječivim infekcijama i morali bismo izolirati te ljude kako ne bismo zarazili svoje porodice i zajednice. Tako da je to stvarno katastrofalna slika. Zbog toga bi neke od verzija covida mogle izgledali beznačajno,” rekla je Davies.
AMR znači da se neke infekcije uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima. Izloženost lijekovima omogućuje bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lijekova poput antibiotika ubrzava taj proces: "Ako ne napravimo dobre korake u sljedećih deset godina, onda se stvarno bojim", rekla je Davies i dodala: - Bez razvoja novih lijekova superbakterije će se održati desetljećima i neće nestati. Znamo da virusi izgube svoju snagu, općenito se razvije kolektivni imunitet, ali u ovom slučaju nije tako.
Prošle je sedmice Vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila nacionalni akcijski plan o AMR-u, s obvezama smanjenja upotrebe antimikrobnih sredstava kod ljudi i životinja, jačanja nadzora infekcija otpornih na lijekove i poticanja industrije na razvoj novih lijekova i cjepiva.
Predatavljajući plan, Maria Caulfield, ministrica zdravstva, rekla je: "U svijetu koji se oporavlja od pandemije covida-19, međunarodna saradnja i spremnost na globalne zdravstvene izazove poprimili su neviđenu razinu važnosti."
Davies je provela više od desetljeća upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je stvarno pogodio kada je njezino "prelijepo" kumče, Emily Hoyle, umrla od infekcije otporne na lijekove u dobi od 38 godina. Hoyle je imala cističnu fibrozu i prošla je dvije transplantacije pluća prije nego što je bila zaražena Mycobacteroides abscessusom, koji je bio otporan na liječenje.
Tim koji ju je liječio "pokušao je sve", rekla je Davies. ‘Gledajući unatrag, godinu prije njezine smrti, mislila sam da je vjerojatno da će je ovo ubiti. I znala je otprilike šest mjeseci prije smrti da se to neće moći liječiti i da će vjerojatno umrijeti od toga. Imala je vrlo lijepu smrt – bila je vrlo dostojanstvena, smijala se, šalila, olakšala je situaciju mužu, porodici, svima nama. Bila je vrlo posebna.‘
Jedan od pet smrtnih slučajeva uzrokovan AMR-om je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u subsaharskoj Africi, gdje je problem "posebno prevladavajući i katastrofalan", upozorava Davies. Brojne su zemlje teško pogođene klimatskom krizom, a Davies je rekla da su ta dva problema međusobno povezana.
"Ako ne kontroliramo i ne ublažimo AMR, tada će ubiti mnogo ljudi prije nego to klimatske promjene naprave", rekla je.
"Klimatske promjene će djelovati na mnogo načina, ali razmislite o poplavnoj vodi, razmislite o kanalizaciji, razmislite o premještanju stanovništva, razmislite o olujama i onome što one šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu; infekcije rastu."
Postoje globalni napori da se smanji neodgovarajuća upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija covida-19 zaustavila napredak u tim područjima. Posljednjih godina stvoreno je malo novih antibiotika, a problem je "kompliciran" jer uključuje sektore poput poljoprivrede i ljudskog zdravlja.
Više od dvije trećine antibiotika ide u domaće životinje, rekla je Davies, obično radi poticanja rasta ili sprječavanja infekcija u pretrpanim, nehigijenskim uvjetima, umjesto da se liječe određene infekcije.
Neke su azijske ribogojiljnice "ubacivale antibiotike u riblju hranu", dijelom zato što su jeftiniji, rekla je, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje se infekcije javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koja bi cjepiva mogla biti potrebna.
"Ako nemate odgovarajuću, pažljivu upotrebu", rekla je, "riskirate da stvari izmakne kontroli."
Životinje, uključujući i ljude, izlučuju do 80% antibiotika koje uzmu, ističe ona, “kontaminirajući okoliš”. Fabrike koje proizvode antibiotike možda neće kontrolirati svoje otpadne vode, dopuštajući da "dramatične količine" uđu u vodne sisteme.
Uprkos njezinim upozorenjima, Davies je inzistirala da je ona osoba kojoj je "čaša dopola puna", prepuna entuzijazma dok raspravlja o projektima koji pronalaze drugačiji pristup. Veliki američki dobavljač peradi prestao je koristiti antibiotike, "tako da možete to učiniti i vi", rekla je.
Naučni proboji poput genomike i umjetne inteligencije "ponovno oživljavaju" pitanja o novim antibioticima. Također se nada da će programi za poticanje farmaceutskih firmi na stvaranje novih antibiotika uroditi plodom.
U idealnom slučaju, takve lijekove treba držati u rezervi kao posljednje sredstvo ako postojeći lijekovi ne uspiju djelovati, tako da bakterije ne razviju otpornost na njih. Međutim, zbog toga je kompanijama teško jamčiti povrat ulaganja u istraživanje i razvoj.
Različite zemlje istražuju alternativne načine financiranja, kao što je model pretplate NHS-a Engleske, plaćanjem fiksne godišnje naknade za pristup antimikrobnim lijekovima, bez obzira na korištenu količinu.
Davies je dio UN-ove Global Leaders grupe za AMR. U septembru će UN održati sastanak na visokoj razini o tom pitanju, a skupina se zalaže za različite ciljeve do 2030., uključujući smanjenje globalne ljudske smrti od AMR-a za 10%, smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava u poljoprivredi za najmanje 30% i okončanje korištenja "medicinski važnih antimikrobnih sredstava za ljude" u poljoprivredi gdje nisu potrebni za liječenje bolesti.
Iako je bila "počašćena" što je dio grupe, rekla je da su potrebne formalnije strukture. "Potrebno nam je koordiniranje među državama u nekom obliku", rekla je Davies.
Osobito bi važno bilo uspostavljanje neovisnog znanstvenog panela sličnog Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, piše The Guardian.
