Stoljećima su astronomi razmatrali mogućnost postojanja vanzemaljskog života negdje u svemiru, skrivenog od našeg znanja. No, sada se čini da je došlo do velikog otkrića – tim naučnika sa Univerziteta u Cambridgeu, na čelu s dr. Nikkum Madhusudhanom, objavio je otkriće planete K2-18b, udaljene 124 svjetlosne godine, koja kruži oko crvenog patuljka u sazviježđu Lava.
Ovu planetu je prvi put otkrio NASA-in teleskop Kepler 2015. godine, a procjenjuje se da je 2.6 puta veća od Zemlje. Na osnovu podataka koje je prikupio teleskop James Webb (JWST), naučnici tvrde da su 99.7 posto sigurni da se na planeti nalazi biološki život.
Atmosfera bogata znakovima života
U atmosferi K2-18b otkrivena je vodena para, što je čini prvom egzoplanetom u nastanjivoj zoni na kojoj je potvrđeno prisustvo vode. Analiza atmosfere pokazala je i visoke koncentracije bioloških tragova kao što su dimetil-sulfid (DMS) i dimetil-disulfid (DMDS), koji su na Zemlji prisutni u vrlo malim količinama (oko jedna čestica na milijardu), dok ih na K2-18b ima deset čestica na milion, piše LadBible.
DMS se na Zemlji proizvodi od strane mikroskopskih organizama poznatih kao fitoplankton, koji u našim okeanima postoje već oko 3.5 milijardi godina – što dodatno ojačava hipotezu o mogućem životu na ovoj udaljenoj planeti.
Opasnosti i dileme o kontaktu s vanzemaljcima
Iako mnogi ovaj tzv. "Hycean" svijet vide kao veliki korak naprijed za čovječanstvo, postoje i zabrinutosti. Britanski fizičar i naučni pisac Mark Buchanan upozorava da bi kontakt s vanzemaljskom civilizacijom mogao značiti kraj života na Zemlji.
Govoreći za MailOnline, Buchanan je izjavio: "Mislim da bi bilo veoma loše tek tako uspostaviti kontakt, bez da prvo saznamo više o toj civilizaciji." On je podsjetio na historijske primjere gdje je susret različitih civilizacija rezultirao uništenjem ili porobljavanjem slabije strane.
S druge strane, neki naučnici smatraju da bi vanzemaljci mogli čovječanstvu prenijeti znanja o očuvanju planete ili naprednim tehnologijama.
Dug put do odgovora
Za komunikaciju s udaljenim svjetovima, naučnici mogu koristiti radio signale ili svjetlosne impulse, s tim da su svjetlosni brži. No, Buchanan vjeruje da je život na planeti vjerovatno mikrobskog tipa, a ne inteligentna civilizacija.
Profesor Avi Loeb s Univerziteta Harvard smatra da bi trebalo osluškivati tehnološke signale, iako priznaje da je komunikacija gotovo nemoguća u kratkom roku. "Ako sada pošaljemo signal ka K2-18b, prvi odgovor bismo mogli primiti tek 2273. godine", rekao je Loeb, dodajući da on nije toliko strpljiv i radije bi posmatrao nego čekao.
Loeb vjeruje da vanzemaljci, ako postoje, ne bi smatrali čovječanstvo ozbiljnom prijetnjom i vjerovatno bi ignorisali naše poruke, s obzirom na globalne sukobe i stanje na Zemlji.
Vrijeme će, ipak, pokazati šta se zaista krije na K2-18b.