Približavamo se jednoj od klimatskih tački preokreta (tipping point) koja bi, između ostalog, mogla dovesti do naglog zahladnjenja u velikom dijelu Evrope, pokazala je studija nizozemskih naučnika objavljena u časopisu Science Advances.
Ta je zabrinjavajuća studija jedan u nizu pokušaja razumijevanja što će se dogoditi u slučaju zaustavljanja Atlantic Meridional Overturning Circulation (AMOC), što je jedan od klimatskih scenarija "noćne more".
"AMOC, odnosno Atlantic Overturning Meridional Circulation, predstavlja sistem strujanja u sjevernom Atlantiku. Taj se sistem sastoji od tople površinske struje koja od ekvatora teče prema polovima, kao i hladne protustruje koja od polova donosi hladno more prema ekvatoru u dubokim slojevima mora.
❓A new ice age is just around the corner?
— Global Crisis (@_GlobalCrisis_) February 14, 2024
"Physics-based early warning signal shows that AMOC is on tipping course
The Atlantic meridional overturning circulation (AMOC) effectively transports heat and salt through the global ocean and strongly modulates regional and global… pic.twitter.com/fhPdX9DHJJ
AMOC je dio svjetskog strujnog prstena koji omogućava prijenos topline između jako grijanog ekvatora i jako hlađenih polova, te stoga bitno utječe na klimu u svim krajevima svijeta. Kad ne bi bilo svjetskog strujnog prstena, tada bi polovi bili bitno hladniji, a ekvator puno topliji nego što jesu", pojašnjava dr. Ivica Vilibić, oceanograf Instituta Ruđer Bošković (IRB).
"Dio tog strujnog sistema je čitateljima poznat kao Golfska struja, koja u izvorištu u Meksičkom zaljevu može imati i preko 30 Celzijevih stepeni te teče preko Atlantika prema obalama Norveške. Istovremeno u područjima blizu ekvatora temperatura mora na dnu Atlantika je tek nekoliko Celzijevih stepeni, upravo zbog hladne struje iz polarnih krajeva. Dakle, topla Golfska struja donosi toplinu prema polarnim krajevima, gdje se more na površini jako hladi i, kad postane gušće od dubokih vodenih masa, onda tone i širi se prema ekvatoru - dodao je Vilibić.
Not just UK but EAST COAST OF USA would be hugely impacted by RISING SEA LEVELS if AMOC shuts down, as warming waters, which expand increase sea level, would pile up along USA east coast and
— GO GREEN (@ECOWARRIORSS) February 11, 2024
Triggering EXTREME HEAT waves over land and fuel more INTENSE STORMS and rainfall https://t.co/YC3t2T2fti pic.twitter.com/biZmHXKi7M
Dan poslije sutra
Kolaps Golfske struje bio je tema naučno-fantastičnog filma "Dan poslije sutra" reditelja Rolanda Emmericha koji je u kinima igrao prije 20 godina. I dok je 2004. godine priča o klimatologu Adrianu Hillu (glumio ga je Dennis Quaid) koji pokušava spasiti sina iz ledom okovanog New Yorka među naučnicima naišla na velike kritike, danas se o urušavanju struja u sjevernom Atlantiku ozbiljno raspravlja.
Naučnici pokušavaju predvidjeti kako bi se AMOC mogao preobraziti zbog klimatskih promjena koje su potaknuli ljudi, osobito zato što topljenje morskog leda čini okeane manje slanima, remeteći osjetljivu ravnotežu između gušće slane i manje guste slatke vode. Temeljem prethodnih istraživanja, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje da bi se AMOC mogao urušiti prije kraja stoljeća, no jedna studija iz 2023. kaže da bi se to moglo dogoditi i ranije.
"Nova studija u časopisu Science Advances je na tragu mnogih studija koje već desetljećima upozoravaju na mogućnost urušavanja AMOC-a, no to radi na ponešto drugačiji, forenzički način. Dakle, koristeći numerički model novije generacije studija pokušava izdvojiti ponašanja AMOC-a koja na neki način predskazuju budućnost i onda vidjeti uočava li se takvo ponašanje u sadašnjosti. Na temelju toga autori su došli do zaključka da je urušavanje AMOC-a možda već i počelo - rekao je Vilibić.
Kolaps AMOC-a promijenio bi vrijeme u cijelom svijetu jer znači gašenje jedne od ključnih klimatskih i okeanskih sila našeg planeta. To bi tokom desetljeća spustilo temperature u sjeverozapadnoj Evropi za pet do 15 Celzijevih stepeni, proširilo bi arktički led mnogo južnije, još više pojačalo zagrijavanje na južnoj hemisferi, te promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo Amazonu.
"Sve smo bliže kolapsu, ali nismo sigurni koliko blizu. Približavamo se tački preokreta", upozorio je voditelj studije Rene van Westen, klimatolog i oceanograf sa Univerziteta Utrecht.
Amazonska prašuma
Ideju o klimatskim tačkama preokreta IPCC je prvi put iznio prije dva desetljeća. U to se vrijeme smatralo da će tačke preokreta biti dostignute samo ako globalne prosječne temperature porastu na više od pet Celzijevih stepeni. Ali od tada je bilo sve više dokaza da se ti pragovi mogu prijeći mnogo ranije.
U šestom IPCC-jevom izvještaju, objavljenom u avgustu 2021. godine, ističe se da rizici od dostizanja klimatskih tačaka preokreta postaju visoki kod rasta temperature za više od dva Celzijeva stepena u odnosu na predindustrijsko doba i vrlo visoki za rast između 2,5 i 4 Celzijeva stepeni. Kolaps AMOC-a jedna je od pet-šest klimatskih tački preokreta.
"Da, urušavanje AMOC-a je jedna od klimatskih tačaka preokreta. Ako se neka od tih tačaka prijeđe, to rezultira značajnom promjenom klime na Zemlji, odnosno u pojedinim njenim dijelovima. Urušavanjem AMOC-a Golfska struja bi skrenula prema jugu, dok bi u području sjevernog Atlantika bile rasprostranjene hladne vodene mase na površini.
Zbog toga bi prinos vlage iz mora prema atmosferi bio bitno manji, što bi utjecalo na raspored polja visokog i niskog pritiska. Na primjer, ne bi više bilo Islandske ciklone koja na prednjoj strani donosi topao zrak prema Evropi.
Zbog toga bi temperature u sjeverozapadnoj Evropi, primjerice u zapadnom dijelu Skandinavije i Velikoj Britaniji, bitno pale, naročito zimi, dok bi temperature u području ekvatora - Amazonske prašume - porasle.
No, pitanje je što je gore za Amazonsku prašumu: urušavanje AMOC-a ili sječa šuma od strane ljudi koja već sad uništava ova ‘pluća svijeta‘, rekao je Vilibić, piše jutarnji.hr
