Rekordno visoke emisije stakleničkih plinova i smanjenje onečišćenja zraka izazvali su nezapamćeno ubrzavanje globalnog zagrijavanja, upozorilo je 50 istaknutih svjetskih naučnika.
Od 2013. do 2022., zagrijavanje zbog ljudskih djelatnosti raste nezapamćenim ritmom od više od 0,2 stepena Celzijevih po desetljeću.
Objavljeno istraživanje
Objavili su to naučnici u recenziranom istraživanju namijenjenom kreatorima politika.
Prosječne godišnje emisije u istom razdoblju iznosile su rekordnih 54 milijardi tona CO2 ili ekvivalent u drugim stakleničkim plinovima. To je oko 1.700 tona svake sekunde.
Svjetski čelnici dobit će nove podatke na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju ove godine. Na njemu će biti razmotren napredak prema ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.
"Premda još nismo dosegli zagrijavanje od 1,5 stepeni, ugljični proračun, odnosno količina stakleničkih plinova koje ljudi mogu emitirati, a da ne premaše taj prag, vjerovatno će biti prekoračen za samo nekoliko godina", rekao je glavni autor izvještaja Piers Forster, profesor fizike na Univerzitetu u Leedsu.
Taj proračun smanjio se za polovicu otkako je savjetodavno tijelo za klimu Ujedinjenih naroda, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), prikupio podatke za svoj najnoviji izvještaj iz 2021., po Forsteru i kolegama, od kojih su mnogi učestvovali u radu IPCC-a.
Ispod praga
Da bi imali 50-postotne izglede zaustaviti zagrijavanje ispod praga od 1,5 stepeni, emisije CO2, metana i drugih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje, koje većinom uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, ne smiju premašiti 250 milijardi tona, istaknuli su naučnici.
Poboljšanje izgleda na dvije trećine ili četiri petine povećalo bi manevarski prostor na 150 odnosno 100 milijardi tona emisija stakleničkih plinova.
To je dvije do tri godine više po sadašnjem ritmu emisija. Da bi pariški klimatski ciljevi ostali u igri, trebalo bi smanjiti onečišćenje ugljičnim dioksidom za barem 40 posto do 2030. i posve ga eliminirati do polovine stoljeća, po proračunima IPCC-a.
Ironično, jedna od velikih klimatskih uspješnih priča proteklog desetljeća nehotice je ubrzala ritam globalnog zagrijavanja, pokazuju novi podaci.
Postupno smanjenje korištenja ugljena, koji značajno više zagađuje od nafte ili plina, za proizvodnju energije usporilo je povećanje emisija ugljika.
Međutim, i smanjilo je onečišćenje zraka koje štiti Zemlju od pune snage Sunčevih zraka.
Više topline
Onečišćenje finim česticama iz svih izvora ublažava zagrijavanje za oko pola stepena. To znači da će, barem kratkoročno, više topline stići do površine planete jer je zrak čišći.
Objavljeno u časopisu Earth System Science Data, novo istraživanje prvo je u nizu periodičnih analiza stanja. Ono će pomoći popuniti praznine između IPCC-ovih izvještaja, koja se objavljuju u prosjeku svakih šest godina od 1988.
Jedna od autorica izvještaja, Valerie Masson-Delmotte, rekla je da bi novi podaci trebali biti "poziv na buđenje" uoči samita COP28.
Ipak, dodaje da postoje dokazi da se povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi usporilo.
"Ritam i razmjeri klimatskih akcija nisu dovoljni da bi se ograničilo eskalaciju rizika povezanih s klimom", upozorila je ona.
Naučnici su izvijestili i o zapanjujućem povećanju temperature na kopnenim površinama, osim oceana, od 2000. godine.
"Prosječne maksimalne godišnje temperature na kopnu porasle su za više od pola stepena u posljednjih deset godina (1,72 stepena iznad predindustrijskih uvjeta) u odnosu prema prvom desetljeću milenija (1,22 stepena)", navodi se u istraživanju.
Duži i intenzivniji toplinski valovi bit će po život opasna prijetnja u decenijama koje dolaze u velikim dijelovima južne i jugoistočne Azije te u područjima oko ekvatora u Africi i Latinskoj Americi, pokazala su nova istraživanja, prenosi HRT.
