Naučnici širom svijeta izražavaju ozbiljnu zabrinutost nakon pojave nekoliko požara na Grenlandu, koji su buknuli neuobičajeno rano u sezoni.
Dok javnost Grenland uglavnom doživljava kao "zemlju leda", satelitski snimci potvrđuju da arktička tundra gori, što je postalo sve češća pojava uslijed globalnog zagrijavanja.
Neobjašnjivo rani požari
Požari su zabilježeni sredinom juna u blizini Sisimiuta, drugog po veličini grada na Grenlandu, kao i u općini Kujalleq na samom jugu otoka. Stručnjaci ističu da je pojava vatre u ovo doba godine izuzetno rijetka.
„Vlažni uslovi i snijeg obično sprječavaju širenje vatre. Međutim, ove godine zima je bila siromašna snijegom, a proljeće izuzetno suho, što je vegetaciju učinilo lakozapaljivom“, pojašnjavaju istraživači.
Podaci su alarmantni: između 1995. i 2007. godine na zapadu Grenlanda nije zabilježen nijedan požar, dok ih je od 2008. do 2020. bilo čak 21.
Ekološka katastrofa: Oslobađanje starog ugljika
Posebno zabrinjava činjenica da požari zahvataju tresetno tlo koje je stotinama, pa i hiljadama godina skladištilo ugljik.
Kada se to tlo zapali, u atmosferu se oslobađaju ogromne količine gasova koji ubrzavaju zagrijavanje planete, stvarajući začarani krug klimatskih promjena.
Arktik se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta. Iako su grenlandski požari u globalnim okvirima mali, količina ugljika koja se oslobađa po kvadratnom metru znatno je veća nego kod drugih požara u tundri.
Zemlja leda može gorjeti
Istraživački timovi koji borave na Grenlandu pokušavaju poboljšati globalne modele za predviđanje požara, koji trenutno nisu dovoljno prilagođeni specifičnim arktičkim uslovima.
„Opća predodžba o Grenlandu kao isključivo zaleđenom prostoru više nije potpuna. Postoje ogromna područja bez leda, prekrivena tundrom, koja su sve suhlja i zapaljivija. To ne znači da će svaka naredna godina biti gora, ali vidimo da su uslovi za ovakve katastrofe postali naša nova realnost“, zaključuju naučnici.