Unutrašnjost planeta može otkriti mnogo o njegovoj historiji, nastanku, pa čak i budućnosti. Zato ne čudi da naučnici žele detaljno proučiti unutrašnjost našeg najbližeg svemirskog susjeda.
U studiji objavljenoj u časopisu Science, istraživači su analizirali unutrašnjost Marsa i otkrili da je ona iznenađujuće gusta.
Analiza seizmičkih talasa, prikupljenih pomoću seizmografa u sklopu misije Mars InSight, otkrila je da je drevna, rana kora Crvene planete i dalje izolirana unutar njegovog plašta. Poprimila je oblik ogromnih komada stijena koji plutaju u rastopljenoj unutrašnjosti.
Zahvaljujući „marsotresima“, naučnici su uspjeli napraviti prvu detaljnu kartu unutrašnjosti Marsa. Planetarni naučnik i inženjer Constantinos Charalambous s Imperial Collegea u Londonu i njegov tim pronašli su divovske fragmente materijala, promjera i do 4 kilometra, stare čak 4,5 milijardi godina.
Ovi nalazi ukazuju na burnu prošlost Marsa, vrlo sličnu Zemljinoj, uključujući gigantski sudar sa svemirskim objektom dok je planet još bio u fazi formiranja. Takvi udari poremetili su formiranje kore i oslobodili dovoljno energije da stvore ogromne okeane magme.
Kako se magma hladila i kristalizirala, za sobom je ostavila različite komade materijala, upravo one koje danas otkrivamo duboko u Marsovom plaštu. Naučnici vjeruju da se to dogodilo unutar prvih 100 miliona godina postojanja planete.
Činjenica da ti tragovi postoje i nakon 4,5 milijardi godina pokazuje koliko se sporo unutrašnjost Marsa miješala kroz vrijeme.
Za razliku od Zemlje, čija kora je podijeljena na tektonske ploče, Mars ima jedan ogroman komad kore, baš kao i Venera i Merkur. Upravo to otkriće daje ključne uvide u geološku historiju i termokemijsku evoluciju planeta, ali i preduvjete za nastanjivost stjenovitih tijela u Sunčevom sistemu i šire.