Američka biotehnološka kompanija Colossal Biosciences, poznata po ambicioznim projektima genetskog inženjeringa s ciljem oživljavanja vunastog mamuta i tasmanijskog tigra, objavila je da sada svoju pažnju usmjerava i na izumrle afričke vrste. Iz kompanije su potvrdili da su u tajnosti radili na povratku plave antilope, veličanstvene životinje koja je nestala prije otprilike 200 godina.
Ispravljanje historijske nepravde
Plava antilopa, poznata i kao modra antilopa, nekada je nastanjivala pašnjake južne Afrike i jedini je veliki afrički sisavac koji je izumro u zabilježenoj historiji. Njeno brzo nestajanje pripisuje se lovu tokom kolonijalnog doba, gubitku staništa i nadmetanju za ispašu s domaćom stokom. Ben Lamm, izvršni direktor kompanije, izjavio je kako bi ovaj potez bio „ispravljanje nekih grijeha iz prošlosti“.
„Ovo je očit primjer izumiranja koje smo sami uzrokovali, a sada imamo tehnologiju, i možemo je u narednim godinama dodatno razviti, da taj proces preokrenemo“, rekla je Beth Shapiro, glavna naučna direktorica kompanije.
Genetski inženjering i surogat majke
Ovo je prvi projekt kompanije koji se bavi papkarima i prvi usmjeren na kontinentalnu Afriku. Napori su započeli 2024. godine, kada su naučnici izolirali DNK iz muzejskog primjerka plave antilope kako bi sastavili njen genom. Na osnovu toga dešifrirali su genetske varijante odgovorne za ključne fizičke osobine, poput plavosivog krzna, bijele mrlje ispred očiju i dugih zakrivljenih rogova.
Analiza je potvrdila da su sabljasta i konjska antilopa njeni najbliži genetski srodnici. Kompanija stoga koristi ćelije konjske antilope kao osnovu za genetsko uređivanje, a ta će vrsta poslužiti i kao surogat majka za laboratorijski uzgojen embrij. Lamm očekuje rođenje prvog primjerka „u narednim godinama“, a ne decenijama.
Dosadašnji uspjesi i drugi projekti
Lamm je pojasnio da kompanija sada objavljuje projekt jer je postigla niz otkrića koja bi se mogla primijeniti i na očuvanje ugroženih vrsta antilopa, poput kritično ugrožene hirole.
Među uspjesima su prvo uspješno prikupljanje jajnih ćelija i stvaranje induciranih pluripotentnih matičnih ćelija kod konjske antilope. „Postigli smo dovoljan napredak u tehnologijama koje se sada mogu odmah primijeniti“, rekao je.
Osim plave antilope, Colossal Biosciences radi i na oživljavanju vunastog mamuta, ptice dodo, tasmanijskog tigra i divovske moe. Prošle godine predstavili su tri štenca stvorena genetskim modificiranjem sivog vuka kako bi nalikovali izumrlom strašnom vuku. Ambiciozni projekti privukli su brojne investitore, uključujući Peter Jackson, Paris Hilton te sportiste Tom Brady i Tiger Woods.
Skepticizam u naučnoj zajednici
Uprkos entuzijazmu, neki stručnjaci izražavaju skepsu. Dr. David Mallon, koji nije uključen u projekt, opisao ga je kao „izuzetno zanimljiv naučni eksperiment“, ali je doveo u pitanje njegovu vrijednost za stvarne napore očuvanja.
„Pitanje je koliko se ovo može smatrati prioritetom za očuvanje vrsta, a mislim da je odgovor ‘ne baš’“, izjavio je. Dodao je da bi značajna sredstva možda bila bolje iskorištena za spašavanje vrsta koje su trenutno na ivici izumiranja.
Podsjetio je i na uspješne primjere spašavanja vrsta uzgojem u zatočeništvu, poput arapskog i sabljastorog oriksa, te postavio pitanje postoji li uopće funkcionalan ekosistem u koji bi se oživljena plava antilopa mogla vratiti.
Je li “oživljavanje” uopće moguće?
Kritičari ističu da je „de-ekstinkcija“ tehnički nemoguća. Nakon objave o strašnom vuku, Duško Ilić, profesor na King’s Collegeu u Londonu, nazvao je stvorenu životinju „sintetičkim surogatom“ dizajniranim da oponaša fizičke osobine, a sam proces „iluzijom“. Čak je i Beth Shapiro ranije izjavila: „Jednom kada vrsta nestane, nestala je zauvijek.“
Uprkos skepticizmu, Lamm tvrdi da ovakvi projekti stvaraju „halo-efekt podizanja svijesti o gubitku biodiverziteta“ i mijenjaju javno mišljenje o potrebi očuvanja vrsta. „Oživljavanje izumrlih vrsta nije jedini odgovor. To je samo jedan od odgovora u mnogo širem području djelovanja“, zaključio je. „Potrebne su nam inovacije u svim aspektima zaštite prirode.“