Iako se često spekulira o tome kako bi roboti mogli zavladati svijetom, jedan naučnik iznio je neobično predviđanje: hobotnice bi mogle postati sljedeći dominantni oblik života na Zemlji.
Profesor Tim Coulson, ugledni zoolog i bivši voditelj Biološkog odjela Sveučilišta Oxford, u svojoj novoj knjizi The Universal History of Us istražuje znanost života i ljudsku ulogu u ekosustavu. Dok ljudi trenutno dominiraju planetom, Coulson razmatra što bi se moglo dogoditi ako naša vrsta jednog dana izumre.
"Život će vjerovatno opstati na Zemlji još milijardu godina, pa sam se zapitao koja bi vrsta mogla zauzeti naše mjesto i izgraditi prvu necivilizaciju koju ne predvode ljudi," izjavio je profesor Coulson za The European.
Na prvi pogled, primati bi se mogli činiti kao prirodni nasljednici zbog svojih sličnosti s ljudima. No, Coulson upozorava da te sličnosti također znače da bi primati mogli izumrijeti istovremeno s ljudima.
Hobotnice vladaju?
Umjesto primata, Coulson predlaže nevjerojatnog kandidata: hobotnice.
"Hobotnice su među najinteligentnijim, najprilagodljivijim i najdovitljivijim stvorenjima na Zemlji," objašnjava Coulson. "Njihova sposobnost rješavanja složenih problema, komunikacije putem boja, manipulacije objektima i izuzetne kamuflaže ukazuje na to da bi, uz prave uvjete, mogle evoluirati u vrstu sposobnu za izgradnju civilizacije nakon ljudskog izumiranja."
Profesor Coulson ističe da njihova napredna neuronska struktura, decentralizirani živčani sustav i izvanredne vještine rješavanja problema čine neke vrste hobotnica posebno prilagođenima za život u nepredvidivom svijetu. Ove sposobnosti mogle bi im omogućiti zauzimanje novih ekoloških niša i prilagodbu promjenjivim uvjetima planeta, pogotovo u odsutnosti ljudskog utjecaja.
Iako je ideja hobotnica kao budućih "mozgova mora" intrigantna, Coulson priznaje da je nemoguće s potpunom sigurnošću predvidjeti kako će evolucija izgledati na dugim vremenskim skalama.
Za one zabrinute zbog ovog scenarija, profesor Coulson smiruje situaciju: ljudi se ne očekuju da će izumrijeti još nekoliko miliona godina.
Njegova teorija, iako spekulativna, otvara zanimljiva pitanja o dugoročnim posljedicama ljudskog djelovanja na planet i evolucijskom potencijalu drugih vrsta. Ako hobotnice ikada zauzmu naše mjesto, možemo biti sigurni da bi svijet pod njihovom dominacijom bio jednako fascinantan kao i one same.
