U sjevernom dijelu Atlantskog okeana, južno od Grenlanda i Islanda, veliko područje mora ponaša se na veoma neobičan način. Dok se ostatak okeana zagrijava, ovo područje postaje hladnije. Nova studija tvrdi da je pronašla odgovor na ovu misteriju – i da je riječ o zabrinjavajućem znaku da se svijet približava jednoj od najopasnijih klimatskih prekretnica, piše CNN.
To morsko područje, poznato kao „hladna mrlja“ (cold blob) ili „rupa u zagrijavanju“ (warming hole), ohladilo se za gotovo jedan stepen Celzijusa od 1900. godine.
Naučnici već dugo raspravljaju da li je ova anomalija posljedica gubitka topline s površine okeana zbog promjena u vjetrovima i oblacima ili predstavlja signal slabljenja ključnog sistema okeanskih struja koje prenose toplotu. Novo istraživanje zaključuje da je riječ o ovom drugom scenariju, a taj zaključak ukazuje na zabrinjavajuću budućnost.
Atlantska meridionalna prevratna cirkulacija (AMOC) funkcioniše poput ogromne okeanske pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone na veću dubinu i zatim se vraća prema jugu.
Brojna istraživanja sugeriraju da ovaj sistem slabi jer globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem topi led i povećava dotok slatke vode u okean, čime se remeti osjetljiva ravnoteža temperature i saliniteta koja pokreće AMOC. Neki naučnici upozoravaju da se AMOC približava tački preokreta, možda već tokom ovog stoljeća, nakon koje bi njegov kolaps postao neizbježan.
Potpuni prekid rada AMOC-a bio bi globalna katastrofa. Doveo bi do ubrzanog rasta nivoa mora na istočnoj obali SAD-a, gurnuo Evropu u izuzetno hladne zime te promijenio monsunske obrasce u Africi, uzrokujući dugotrajne suše.
Neki naučnici smatraju da je „hladna mrlja“ svojevrsni otisak promjena u AMOC-u, jer upravo u to područje ova okeanska struja donosi veliki dio topline.
Kako bi bolje razumjeli šta se dešava u ovom dijelu Atlantika, autori studije kombinovali su podatke o temperaturi okeana prikupljene instrumentima i satelitima sa klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, već i u njegovim dubljim slojevima, gdje atmosferski faktori poput vjetrova i oblaka imaju mnogo manji utjecaj.
Prema rezultatima istraživanja, svi pokazatelji upućuju na utjecaj AMOC-a.
„Dolazi do promjene u transportu topline kroz okean, što uzrokuje hlađenje ove hladne mrlje“, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i okeanografije na Univerzitetu u Potsdamu u Njemačkoj.
Dodao je da postoji mnogo drugih dokaza, nezavisnih od fenomena hladne mrlje, koji ukazuju na slabljenje AMOC-a. Neka istraživanja sugeriraju da je ovaj sistem trenutno najslabiji u posljednjih oko hiljadu godina.
Ranije studije pokazale su da je moguće stvoriti hladnu mrlju isključivo pod utjecajem atmosferskih uslova, rekao je René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Univerziteta u Utrechtu, koji nije učestvovao u istraživanju.
Međutim, činjenica da je nova studija došla do dosljednih rezultata koristeći različite skupove podataka „dodatno učvršćuje pouzdanost zaključaka“, rekao je.
David Thornalley, profesor okeanskih i klimatskih nauka na Univerzitetskom koledžu u Londonu, također nije učestvovao u istraživanju, ali smatra da studija dodatno potvrđuje vezu između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a.
Ipak, upozorava da je količina stvarnih mjerenja iz okeana još uvijek ograničena, zbog čega dostupne baze podataka „treba posmatrati kao dobre procjene, a ne kao savršene prikaze stvarnosti“.
„Još uvijek postoje određene neizvjesnosti“, rekao je za CNN, dodajući da „ne vjeruje da će ova studija biti konačna riječ o ovom pitanju“.
Slično mišljenje ima i Jonathan Baker, viši klimatski naučnik britanske Meteorološke službe (Met Office).
„Ovu studiju vidim kao dodatni dokaz da AMOC doprinosi nastanku hladne mrlje, a ne kao konačno rješenje ove naučne rasprave“, rekao je Baker za CNN.