Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovele su do toga da 2025. godina bude jedna od tri najtoplije otkako postoje mjerenja, objavili su naučnici. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je ovo prvi put da je trogodišnji prosjek globalne temperature premašio prag zagrijavanja postavljen Pariškim sporazumom iz 2015. godine – 1,5 stepeni u odnosu na prosjek predindustrijskog doba.
Stručnjaci upozoravaju da bi zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod tog limita moglo spasiti živote i spriječiti katastrofalno uništavanje životne sredine.
Analiza istraživača iz organizacije World Weather Attribution (WWA) objavljena je nakon godine u kojoj su ljudi širom svijeta bili pogođeni opasnim ekstremnim vremenskim pojavama uzrokovanim zagrijavanjem planete.
Temperature su ostale visoke uprkos prisustvu fenomena La Niña, povremenog prirodnog hlađenja voda Tihog okeana koje utiče na vremenske prilike širom svijeta. Istraživači kao glavni uzrok navode nastavak sagorijevanja fosilnih goriva, nafte, gasa i uglja, koji u atmosferu ispuštaju gasove s efektom staklene bašte i dodatno zagrijavaju planetu.
"Ako vrlo, vrlo brzo ne prestanemo sagorijevati fosilna goriva, bit će izuzetno teško zadržati zagrijavanje unutar tog cilja. Nauka je sve jasnija", izjavila je za AP Friederike Otto, suosnivačica WWA i klimatologinja s Imperijalnog koledža u Londonu.
Ekstremi u 2025. godini
Ekstremni vremenski događaji svake godine odnose hiljade života i uzrokuju štetu vrijednu milijarde dolara. Naučnici iz WWA identificirali su 157 ekstremnih vremenskih događaja kao najteže u 2025. godini, što znači da su ispunjavali kriterije poput više od 100 smrtnih slučajeva, uticaja na više od polovine stanovništva određenog područja ili proglašenja vanrednog stanja. Od tog broja, detaljno su analizirali 22 događaja.
Među njima su i opasni toplotni talasi, za koje WWA navodi da su bili najsmrtonosniji ekstremni vremenski događaji u svijetu tokom 2025. godine. Istraživači ističu da su neki od toplotnih talasa koje su proučavali bili čak deset puta vjerovatniji nego prije jedne decenije, upravo zbog klimatskih promjena.
"Toplotni talasi koje smo zabilježili ove godine danas su relativno uobičajeni u našoj klimi, ali bi njihova pojava bila gotovo nemoguća bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom. To pravi ogromnu razliku", rekla je Friederike Otto.
U međuvremenu, dugotrajna suša doprinijela je šumskim požarima koji su poharali Grčku i Tursku. Obilne kiše i poplave u Meksiku usmrtile su desetine ljudi, dok se mnogi još uvijek vode kao nestali. Supertajfun Fung-vong pogodio je Filipine, prisilivši više od milion ljudi na evakuaciju. Monsunske kiše u Indiji izazvale su razorne poplave i klizišta.
Milioni ljudi u opasnosti
WWA upozorava da sve češći i intenzivniji ekstremni vremenski događaji ugrožavaju sposobnost miliona ljudi širom svijeta da se na njih pripreme i prilagode uz dovoljno upozorenja, vremena i resursa, što naučnici nazivaju „granicama prilagođavanja“.
U izvještaju se kao primjer navodi uragan Melissa, koji je toliko brzo jačao da su prognoziranje i planiranje bili izuzetno otežani. Pogodio je Jamajku, Kubu i Haiti takvom snagom da su ove male ostrvske države ostale gotovo nemoćne da odgovore i izbore se s ogromnim gubicima i štetom.