Naučnici su otkrili uvjerljive dokaze da su ljudi stigli na Novu Gvineju i u Australiju prije oko 60.000 godina, značajno ranije nego što su sugerisale neke novije teorije.
Prateći majčinske DNK linije, istraživači su otkrili da su ovi rani putnici vjerovatno koristili najmanje dva različita migraciona puta preko jugoistočne Azije. Ovo ukazuje na to da su sofisticirane vještine navigacije i pomorstva postojale mnogo ranije nego što se dosad vjerovalo. Istraživanje pomaže u razjašnjavanju dugotrajne misterije o tome kako su se ljudi proširili planetom.
Drevni Sahul i rana ljudska migracija
Tokom posljednjeg ledenog doba, nivo mora bio je mnogo niži nego danas. U to vrijeme, Nova Gvineja i Australija bile su povezane u jednu kopnenu masu poznatu kao Sahul. Naučnici decenijama raspravljaju o tome kada su ljudi prvi put stigli na ovaj drevni kontinent.
Dok „kratka hronologija“ sugeriše dolazak prije 45.000 do 50.000 godina, novo istraživanje snažno podržava „dugu hronologiju“, naseljavanje prije 60.000 godina.
DNK dokazi ukazuju na raniji dolazak
Istraživački tim, u saradnji univerziteta u Huddersfieldu i Southamptonu, analizirao je ljudsku mitohondrijalnu DNK (mtDNK), koja se prenosi isključivo majčinskom linijom. Budući da mtDNK akumulira promjene tokom generacija, ona služi kao svojevrsni „molekularni sat“.
Analizirano je skoro 2.500 genoma starosjedilaca Australije, Novogvinejaca i populacija iz jugoistočne Azije. Utvrđeno je da su najstarije loze, pronađene isključivo kod starosjedilaca Australije i Novogvinejaca, stare oko 60.000 godina.
Dva puta do novog kontinenta
Genetski dokazi su otkrili da rani migranti nisu stigli samo s jedne lokacije:
Sjeverna ruta: Većina loza vodi porijeklo iz sjevernih oblasti poput Filipina i sjeverne Indonezije.
Južna ruta: Značajan dio potiče iz južne Indonezije, Malezije i Indokine.
Ovaj obrazac potvrđuje da su rani ljudi istovremeno koristili najmanje dva odvojena puta kako bi ušli u Sahul.
Zašto su ovi nalazi važni?
Ovi rezultati su ključni jer se savršeno poklapaju s novijim arheološkim i ekološkim nalazima. "Ovo je sjajna priča koja usavršava naše razumijevanje ljudskog porijekla i pomorske mobilnosti. Ona odražava nevjerovatno naslijeđe koje starosjedilačke zajednice imaju u ovom regiji", ističu naučnici.
Nalazi su objavljeni u prestižnom časopisu Science Advances, dok je dodatna studija o pouzdanosti metoda objavljena u časopisu Scientific Reports.